Građu za svoje knjige nalazio je u krajiškom pejzažu – među šumama, tvrđavama i vjetrovitim proplancima gdje se, kako je govorio, „rađa bajka“. Pišući, obraćao se svakom djetinjstvu, svakoj dječjoj mašti, nastojeći da mališane povede u svijet snova, ali i da ih nauči prepoznati ljepotu prirode i vrijednost života.

Vjerovatno nema djeteta s prostora bivše Jugoslavije, rođenog sedamdesetih ili osamdesetih godina, kojem se u rukama nije našla barem jedna knjiga iz biblioteke „Lastavica“. Za nastanak te čuvene edicije, njeno oblikovanje i najpoznatija izdanja – poput „Patuljak vam priča“ ili „Patuljak iz zaboravljene zemlje“, knjiga koje su bile redovna školska lektira – zaslužan je Ahmet Hromadžić, zaboravljeni velikan bosanskohercegovačke i jugoslavenske književnosti za djecu.

Ahmet Hromadžić rođen je 11. oktobra 1923. godine u Bjelaju, pod planinom Osječenicom kod Bosanskog Petrovca. Osnovnu školu završio je u rodnom kraju, a Tehničku i Višu pedagošku školu u Sarajevu. Tokom Drugog svjetskog rata bio je partizan i novinar lista „Oslobođenje“, gdje je 1944. godine upoznao Skendera Kulenovića, kojem je pokazao svoje prve priče.

Poslije rata radio je kao novinar Sarajevskog dnevnika, glavni urednik lista „Krajina“ u Bihaću, te urednik kulturne rubrike „Oslobođenja“. Kasnije postaje glavni i odgovorni urednik omladinskog časopisa „Zora“, gdje objavljuje vlastite priče, književne kritike i eseje. Bio je i urednik izdavačke kuće „Narodna prosvjeta“, kasnije „Veselin Masleša“ (danas Sarajevo Publishing), gdje pokreće dječiju biblioteku „Lastavica“, koja će postati simbol jednog vremena i čitave generacije čitalaca.

Kao član Društva pisaca BiH, zajedno s Huseinom Tahmiščićem, Izetom Sarajlićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom, 1962. godine pokreće Sarajevske dane poezije, međunarodnu književnu manifestaciju koja i danas traje.

Ahmet Hromadžić bio je romanopisac, pripovjedač i kritičar, ali iznad svega – pisac bajki. Jedan je od rijetkih autora s ovih prostora koji je bajku njegovao kao poseban književni rod, sa motivima iz narodne predaje, ali i stvarnog života Bosanske krajine.

Zbog topline pripovijedanja, slikovitog jezika i bajkovitog pogleda na svijet, mnogi su ga nazivali „bosanskim Andersenom“. Njegove priče odišu prirodom i djetinjstvom – u njima se prepoznaju planina Osječenica, Bjelajska kula, gusti krajiški šumarci i divlji životinjski svijet oko Petrovca.

Hromadžić je kroz svoje junake – patuljke, vukove, srndaće i dječake – stvorio svijet u kojem se prepliću san i java, dobro i zlo, djetinja radoznalost i vječna borba za opstanak.

Pedesetih godina, kada se Hromadžić pojavio na književnoj sceni, književnost za djecu u BiH bila je tek u začetku. On je, oslanjajući se na narodnu pripovijetku i bogatu maštu, stvorio novi tip dječje bajke – onu koja prikazuje život i mentalitet krajiškog čovjeka, ali i univerzalnu potragu za srećom.

Njegove najpoznatije knjige – „Patuljak vam priča“, „Patuljak iz zaboravljene zemlje“, „Okamenjeni vukovi“, „Zlatorun“ i „Bistri potoci“ – uvodile su djecu u vilinski svijet šuma i životinja, gdje se stvarnost pretapala s čudom i tajnom.

U „Zelenoj šumi“, Hromadžić vodi čitatelje u avanturu dječaka koji otkrivaju podzemni grad Neznangrad, čudesno mjesto gdje počinje život pun uzbuđenja i istraživanja.

U „Okamenjenim vukovima“, koji se često smatra njegovim najzrelijim djelom, pisac opisuje borbu srndaća Srebrenka da preživi u svijetu nepravde. Sam Hromadžić je u jednom intervjuu rekao: „Ta knjiga je pisana iz iskustva. Rođen sam u kraju divlje prirode, koju sam takvu i upoznao. ‘Okamenjeni vukovi’ imaju univerzalan karakter, zato su svuda gdje su objavljeni naišli na dobar prijem.“

Građu za svoje knjige nalazio je u krajiškom pejzažu – među šumama, tvrđavama i vjetrovitim proplancima gdje se, kako je govorio, „rađa bajka“. Pišući, obraćao se svakom djetinjstvu, svakoj dječjoj mašti, nastojeći da mališane povede u svijet snova, ali i da ih nauči prepoznati ljepotu prirode i vrijednost života.

Za svoj književni rad Hromadžić je dobio brojne nagrade: Nagradu Narodne omladine Jugoslavije (1948.), Mladog pokoljenja (1971.), Zmajevih dječjih igara (1973.), Kurirček (1974.), Dvadesetsedmojulsku nagradu SR BiH (1974.), Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva (1958.), te Nagradu ZAVNOBIH-a (1986.).

Umro je u Sarajevu 2003. godine, u 80. godini života. Četiri godine kasnije, Osnovna škola u Bosanskom Petrovcu ponijela je njegovo ime, a na njegovoj kući u Ulici Pekiska postavljena je spomen-ploča. U Bihaću, u okviru Kantonalne i univerzitetske biblioteke, otvorena je „Spomen soba Ahmeta Hromadžića“, posvećena njegovom životu i stvaralaštvu.

Ahmet Hromadžić ostavio je iza sebe djela koja su oblikovala generacije čitalaca. Njegove knjige nisu bile samo bajke – bile su škola mašte, prirode i morala. U vremenu kada je svijet sve više gubio doticaj s bajkom, Hromadžić ju je vratio tamo gdje joj je i mjesto – u srce djetinjstva.