Njegov napad na Columbus u SAD-u 1916. godine, u kojem je ubijeno 17 Amerikanaca, izazvao je međunarodni incident i intervenciju američke vojske.
Jednog julskog dana 1923. godine, zvuci metaka odzvanjali su ulicama mirnog grada Parrala. U automobilu, pogođen kišom hitaca, ležao je Francisco “Pancho” Villa – čovjek koji je za neke bio narodni heroj, a za druge opasni bandit. Njegov život, prepun revolucija, izdaja i osvete, bio je oličenje haotične, krvave epohe Meksičke revolucije.
Rođen 5. juna 1878. godine u siromašnoj porodici na imanju u državi Durango, Villa je rano naučio što znači borba za preživljavanje. Nakon što je, u odmazdi za napad na njegovu sestru, ubio vlasnika hacijende, mladi Pancho je pobjegao u planine – gdje će godinama stasavati kao bjegunac, razbojnik i, na kraju, vođa.
Njegovo ime ušlo je u historiju 1910. godine, kada se pridružio ustanku Francisca Madera protiv dugogodišnjeg diktatora Porfirija Díaza. Iako bez formalnog obrazovanja, Villa je pokazao briljantne vojne i organizacijske sposobnosti. Sa svojim intimnim poznavanjem terena sjevernog Meksika, formirao je elitnu borbenu jedinicu poznatu kao División del Norte – diviziju koja će godinama sijati strah, ali i nadu.
Kao vođa narodne vojske, postao je guverner Chihuahue, oslobađao je gradove, dijelio zemlju siromašnima i borio se protiv svakog oblika tiranije – najprije protiv Huertinog režima, zatim i protiv vlastitih saveznika, uključujući Venustiana Carranzu. Njegovo savezništvo s još jednim revolucionarnim vođom, Emilijanom Zapatom, obilježilo je ključne trenutke borbe za pravo naroda.
Ali kako revolucija inače guta svoje sinove, tako je i Villa izgubio tlo pod nogama. Porazi, političke spletke i lične tragedije vodili su ga sve dublje u izolaciju. Njegov napad na Columbus u SAD-u 1916. godine, u kojem je ubijeno 17 Amerikanaca, izazvao je međunarodni incident i intervenciju američke vojske. Ipak, Villa je, zahvaljujući podršci naroda i poznavanju terena, ostao nedostižan – i gotovo legendaran.
Nakon pada Carranzine vlasti 1920. godine, Villa je pristao na pomilovanje. Dobio je ranč i obećanje da će moći živjeti u miru, daleko od politike i krvi. Ali taj mir nije dugo trajao.
Ubijen tri godine kasnije, Villa je ostao trajna figura meksičke historije – kontradiktorna, dramatična i neizbrisiva. Njegov život danas se prepričava na različite načine: kao borba protiv nepravde, kao priča o osveti, ili kao primjer haosa koji donosi svaka revolucija.
“Da li je bio zločinac ili heroj?” pitaju se i danas mnogi. A možda je istina – kao i kod mnogih velikih ljudi – negdje između.
