Ulazak krupnog američkog kapitala bliskog administraciji Donalda Trumpa na prostor Zapadnog Balkana izazvao je ozbiljne geopolitičke potrese i oštre reakcije Brisela. Dok zvanični Washington novu ofanzivu opravdava ekonomskom saradnjom, dodjela projekta gasovoda „Južna interkonekcija“ firmi Trumpovih advokata bez javnog tendera, zbog čega je namjenski mijenjan i zakon, naišla je na osudu Evropske unije i nevladinog sektora koji upozoravaju na grubo kršenje evropskih pravila i potiskivanje domaćih preduzeća. Pritisci i neslaganja sa Washingtonom oko odnosa prema separatističkoj politici Milorada Dodika već su rezultirali ostavkom visokog predstavnika Christiana Schmidta, dok analitičari upozoravaju da Brisel, držeći region decenijama u čekaonici, gubi kontrolu nad ključnim infrastrukturnim resursima u srcu Evrope

Koliko su evropski interesi uopšte bitni za administraciju u Washingtonu, najbolje pokazuju saradnici i članovi porodice američkog predsjednika Donalda Trumpa kroz svoje najnovije poslovne poduhvate na Balkanu. Dok američki ministar energetike Chris Wright iznenadno buđenje interesa Washingtona opravdava tezom da „predsjednik Trump otvara novu eru saradnje sa jugoistočnom i istočnom Evropom“, na terenu se pale crveni alarmi.

Nevladina organizacija Transparency International otvoreno upozorava na „opasan presedan i narušavanje javnog interesa kroz pogodovanje partikularnim ciljevima“. Evropska komisija ide korak dalje i prijeti Bosni i Hercegovini, zemlji kandidatu za članstvo, ozbiljnim posljedicama po njen evropski put. Cijeli geopolitički potres već je odnio i prvu veliku političku žrtvu: visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nedavno je, potpuno iznerviran stalnim sukobima sa Washingtonom, odlučio podnijeti ostavku i napustiti funkciju.

Ekonomsko-politički zaplet zvanično je počeo u Dubrovniku, na kongresu Inicijative tri mora, platforme koja okuplja zemlje centralne i istočne Evrope. Tamo su hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto postigli dogovor o povezivanju BiH na terminal za ukapljeni prirodni gas (LNG) na hrvatskom ostrvu Krk. Na ovaj terminal uglavnom stiže plin iz Sjedinjenih Američkih Država, a odatle dolaze i investitori za izgradnju neophodnog gasovoda. Kompanija koja planira preuzeti ovu milijardersku investiciju je AAFS Infrastructure and Energy.

Iza firme AAFS, koja je do sada bila potpuno nepoznata u energetskom sektoru, stoje advokati Jesse Binnall i Joe Flynn, obojica bliski pravni zastupnici Donalda Trumpa. Flynn je, uz to, rođeni brat Trumpovog bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Michaela Flynna. Projekat nazvan Južna interkonekcija osmišljen je s ciljem da plin iz SAD-a preko Hrvatske stiže u Bosnu i Hercegovinu, čime bi se prekinula dosadašnja zavisnost od ruskog gasa koji dolazi preko Srbije.

Međutim, način realizacije ovog projekta izazvao je oštre osude stručne javnosti. Direktno angažovanje kompanije AAFS, bez ikakvog javnog tendera, predstavlja grubo zaobilaženje pravila Evropske unije, upozoravaju energetski stručnjaci iz nevladine organizacije Bankwatch. Ističe se da je ovaj sporazum kardinalna greška, ne samo u pogledu odnosa sa Briselom, već i u kontekstu troškova koji će pasti na teret poreskih obveznika. Dodatni skandal leži u činjenici da je ovim dogovorom domaća kompanija BH-Gas potpuno izbačena iz igre.

Evropski ambasador u Sarajevu Luigi Scorera uputio je oštro pismo bosanskohercegovačkim vlastima, upozoravajući na negativne posljedice po evropske integracije ukoliko se zakonski prijedlozi temeljito ne usklade sa Briselom. Da bi se projekat izgradnje gasovoda uopšte dodijelio Trumpovim prijateljima, vladajuće strukture su pokrenule hitne izmjene zakona. Iako Evropska unija insistira na tome da zemlje kandidati prekinu isporuke ruskih energenata, evropsko pravo striktno nalaže da se kod velikih infrastrukturnih projekata mora osigurati transparentnost i pristup za više različitih dobavljača, što ovdje nije slučaj.

Južna interkonekcija je tek dio šireg plana, jer pomenuta američka kompanija u regionu planira projekte ukupne vrijednosti 1,5 milijardi dolara. Istovremeno, na Balkanu je izuzetno aktivna i firma Affinity Partners, u vlasništvu Trumpovog zeta Jareda Kushnera. Ipak, njegove investicije trenutno nailaze na snažan otpor loklanog stanovništva i ekoloških organizacija, koje su privremeno uspjele zaustaviti izgradnju luksuznog jadranskog rizorta u Albaniji, kao i podizanje Trumpovog tornja u glavnom gradu Srbije, Beogradu.

I dok su Kushnerovi projekti na čekanju, Albanija je već potpisala dvogodišnji ugovor o nabavci ukapljenog gasa sa američkom kompanijom Aktor LNG USA, a u saradnji sa investitorima iz SAD-a planira i velike projekte izgradnje data centara za vještačku inteligenciju. Hrvatska, koja je punopravna članica EU, ide još dalje i planira privući čak 50 milijardi eura američkih investicija u sektor vještačke inteligencije.

Geopolitičku slagalicu upotpunila je i nedavna posjeta Trumpovog sina, Donalda Trumpa mlađeg, koji je na poziv Igora Dodika boravio u Banjaluci. Njegov otac Milorad Dodik, dugogodišnji lider Republike Srpske koji je zbog zloupotrebe položaja morao odstupiti sa funkcije, godinama zagovara otcjepljenje ovog entiteta iz sastava Bosne i Hercegovine. Trumpova administracija je u decembru ukinula sankcije koje je Dodikovom klanu prethodno uvela vlada Joea Bidena zbog korupcije, a odmah nakon toga su se pojavile informacije da bi velike američke građevinske kompanije, poput Bechtela, mogle preuzeti realizaciju kontroverznih infrastrukturnih projekata na ovom području.

Ovakav razvoj događaja i popustljivost Washingtona prema separatističkim liderima direktno su uzrokovali odlazak Christiana Schmidta sa funkcije visokog predstavnika, nakon višegodišnjih iscrpljujućih sukoba sa rukovodstvom u Banjaluci. Analitičari ocjenjuju da je Dodik, koji važi za ključnog ruskog eksponenta na Balkanu, dobio tačno ono što je želio – uspio je privući pažnju Washingtona, zadržati bliske veze sa Moskvom, a istovremeno dramatično oslabiti uticaj i autoritet Evropske unije u regionu.

Evropska unija već decenijama drži države Zapadnog Balkana u čekaonici za članstvo, što je prostor koji su u međuvremenu iskoristile kompanije iz Rusije, Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata kako bi duboko pustile korijenje. Sada je i aktuelna američka administracija prepoznala ovaj region kao nezaštićeni prostor u srcu Evrope koji nudi brzu zaradu. Zbog toga organizacije za zaštitu ljudskih prava pozivaju Brisel na hitnu reakciju i glasno insistiranje na vladavini prava, jer američke privatne kompanije, bliske Bijeloj kući, neće oklijevati da iskoriste institucionalni vakuum i preuzmu potpunu kontrolu nad ključnim resursima Balkana.

IZVOR: Bosna.hr, Die Presse