Nakon dvodnevnih trilateralnih razgovora u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, postignut je prvi konkretan dogovor, onaj o masovnoj razmjeni zarobljenika. Dok Washington i Kijev hvale novi pristup pregovorima, Moskva oštro kritikuje ulogu Europe, a SAD poziva Bruxelles da imenuje jednog predstavnika.

Rusija i Ukrajina postigle su dogovor o razmjeni zarobljenika velikih razmjera tokom intensivnih trilateralnih pregovora održanih 10. i 11. novembra u Abu Dhabiju. Razgovori, organizovani uz posredovanje Ujedinjenih Arapskih Emirata i ključnih predstavnika američke administracije, označavaju dosad najozbiljniji pokušaj približavanja stavova s ciljem okončanja rata.

Glavni ruski pregovarač i savjetnik predsjednika Ruske Federacije, Vladimir Medinski, potvrdio je postizanje sporazuma nakon drugog dana sastanaka, istaknuvši da će detalji biti objavljeni naknadno.

„Dogovorili smo razmjenu zarobljenika velikih razmjera. Detalji razmjene bit će uskoro objavljeni“, izjavio je Medinski, dodavši da se o konkretnim pojedinostima neće javno raspravljati dok se ne postigne konačni mirovni sporazum.

Prema riječima Aleksandra Zorina, zamjenika načelnika Odjela za informisanje Generalštaba Oružanih snaga Rusije, razmjena bi trebala biti realizovana u roku od dvije do tri sedmice. Iako zvanične brojke još nisu objavljene, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je nagovijestio da se razmatraju opcije razmjene u omjeru 1.000 za 1.000 ili čak 1.500 za 1.500 zarobljenika.

Pohvale Washingtonu, rampa za Europu

Pregovori su vođeni pod pokroviteljstvom ministra vanjskih poslova UAE-a, šeika Abdullaha bin Zayeda Al-Nahyana, te uz direktno posredovanje specijalnog izaslanika SAD-a Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera, zeta i izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Ruska strana nije štedjela pohvale na račun američkih predstavnika, opisujući njihov rad kao izuzetno konstruktivan.

„Bili su fokusirani na rezultate, a ne na prazne priče. Stoga njihovu ulogu ocjenjujem pozitivno“, poručio je Medinski, pozvavši europske vlade da uče iz “američkog realizma”.

S druge strane, odnos prema europskim posmatračima u Abu Dhabiju ostao je izrazito hladan. Medinski je potvrdio da se ruska delegacija uopšte nije sastala s europskim predstavnicima koji su boravili u Emiratima, optuživši pojedine evropske zemlje da naoružavaju jednu stranu i pridonose stradanju civila.

„Nije nam jasno u kojem su svojstvu oni ovdje. Kada im se probudi savjest, mogu učestvovati u mirovnim pregovorima“, oštar je bio šef ruske delegacije.

“Europa mora govoriti jednim glasom”

Pitanje europske uloge u budućem mirovnom procesu komentarisao je i Jared Kushner, naglasivši da Europa mora riješiti unutrašnje nesuglasice ukoliko želi ravnopravno mjesto za pregovaračkim stolom.

„Europa je vrlo raznolik spoj brojnih različitih osobnosti, perspektiva i interesa. Sposobnost Europe da odredi jednu osobu koja će govoriti u njezino ime predstavljala bi veći uspjeh nego uvjeravanje Rusije da ih uključi“, izjavio je Kushner za Ukrainsku Pravdu.

Prijedlog je već izazvao reakcije u europskim prijestolnicama. Talijanska premijerka Giorgia Meloni pozvala je članice Europske unije na hitnu raspravu o profilu i ovlastima zajedničkog predstavnika, dok je danska premijerka Mette Frederiksen unaprijed poručila kako nema namjeru preuzeti tu ulogu.

Pored humanitarnih pitanja, razgovori su obuhvatili i šire geopolitičke teme. Medinski je naglasio da je centralna tema bila reorganizacija europskog sigurnosnog sistema, ustvrdivši da je postojeći okvir doživio potpun slom te da “flaster neće biti dovoljan”. Moskva je ponovila svoje zahtjeve o prekidu širenja NATO-a i smanjenju prisustva Saveza u istočnoj Europi.

Ipak, ruska strana je poslala i signal oko budućeg statusa Kijeva, poručivši da bi se Ukrajina mogla pridružiti Europskoj uniji, ali nikada NATO savezu. Kada je riječ o teritorijama, Medinski je ostao pri čvrstom stavu da će “svaki pedalj ruske zemlje biti vraćen”, ne objašnjavajući detalje.

Drugog dana pregovora, koji su ukupno trajali više sati, razmatrani su i mogući prekid vatre, zaštita energetske infrastrukture te sigurnost plovidbe u Crnom moru.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je drugi dan razgovora kao “najvažniji”, istakavši da je pristup novih američkih posrednika bio konstruktivan, premda je priznao da su pregovori s Rusijom i dalje izuzetno teški. Američki državni tajnik Marco Rubio poručio je da su susreti bili produktivni, ali i upozorio da predstoji još mnogo teškog rada prije postizanja konačnog mira.