Dok je između Pakistana i SAD-a zaključeno nekoliko sporazuma u oblasti rudarstva, kriptovaluta, dronova i plina, odnosi dviju zemalja, zasnovani na ličnom razumijevanju stanara Bijele kuće i moćnika iz Islamabada, mogli bi pretrpjeti štetu nakon pobjede demokrata na međuizborima

Politički potres u vidu međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama, obilježen uvjerljivom pobjedom demokrata u Kongresu, mogao bi izazvati ozbiljne posljedice u Pakistanu. Islamabad strahuje da bi poraz američkog predsjednika Donalda Trumpa mogao uništiti odnose dviju zemalja, koji su gotovo isključivo izgrađeni na dobrim ličnim odnosima između moćnog maršala Asima Munira, koji iz sjene vlada Pakistanom, i stanara Bijele kuće.

„Islamabad bi mogao ispasti gubitnik“, procjenjuje Michael Kugelman, stručnjak za Južnu Aziju i kolumnista časopisa Foreign Policy, podsjećajući da će ugovori koje je potpisao Donald Trump i transakcije u toku od sada biti pod detaljnim nadzorom demokratskih zastupnika. „Odnosi između Pakistana i demokrata oduvijek su bili komplikovani“, upozorava pakistanski dnevni list Dawn u uvodniku od šestog novembra.

Odnosi između Islamabada i Washingtona bili su hladni tokom prvog mandata Donalda Trumpa, a potom i za vrijeme Joea Bidena. Međutim, Asim Munir, načelnik generalštaba od 2022. godine, preokrenuo je situaciju pokrenuvši dvije ključne poluge za pridobijanje republikanca u njegovom drugom mandatu: laskanje i biznis. Munir je nizao pohvale, idući toliko daleko da je predložio Trumpa za Nobelovu nagradu za mir, dok je paralelno olakšavao trgovačke pregovore u tri strateške oblasti: kriptovalutama, kritičnim mineralima i energiji. Kao znak zbližavanja dvojice lidera, Munir je u junu 2025. godine primljen na zvanični ručak u Bijeloj kući, bez prisustva pakistanskih civilnih zvaničnika.

Zauzvrat, Trumpov „omiljeni maršal“, kako ga je sam predsjednik nazvao, osigurao je za svoju zemlju ublažene carinske stope i značajno osnažio njen diplomatski utjecaj. Pakistan se nametnuo kao posrednik u sukobu između Irana i SAD-a te kao nezaobilazan akter na Bliskom istoku, na štetu Indije, svog velikog regionalnog rivala i historijskog neprijatelja. „Pakistan je školski primjer diplomatije zasnovane na ličnim odnosima i pregovorima o poslovnim sporazumima“, ističe u časopisu The Diplomat Bilal Habib Qazi, istraživač u Institutu za regionalne studije u Islamabadu.

Pod Trumpovom vlasti, autoritarni zaokret pakistanskog režima prešućivan je uprkos progonu bivšeg premijera Imrana Khana, najpopularnijeg političara u zemlji, zatvorenog od 2023. godine, te gušenju opozicije, pritisku na manjine i urušavanju sloboda. „Pakistan se previše približio Trumpu, i to bi nam se u bliskoj budućnosti moglo obiti o glavu“, smatra analitičar Khurram Hussain.

Poslovi su procvjetali posljednjih mjeseci. U septembru 2025. godine, najveća pakistanska rudarska kompanija Frontier Works Organization, povezana s vojskom, potpisala je memorandum vrijedan oko 500 miliona dolara (450 miliona eura) s američkom firmom US Strategic Metals iz Missourija. Sporazum obuhvata istraživanje, proizvodnju i reciklažu kritičnih minerala, bakra, zlata, antimona i volframa. Američki predsjednik odavno pokazuje interes za bogata podzemna nalazišta u Beludžistanu kako bi osigurao snabdijevanje SAD-a kritičnim sirovinama i smanjio ovisnost o Kini.

U januaru je pakistansko ministarstvo finansija potpisalo sporazum s podružnicom World Liberty Financial, kripto-platformom koju podržava porodica američkog predsjednika, a čiji je suosnivač Zach Witkoff, sin Trumpovog izaslanika Stevea Witkoffa. Sporazum se odnosi na upotrebu kriptovaluta za prekogranična plaćanja.

U septembru je američki proizvođač dronova Powerus, osnovan uz podršku dvojice najstarijih sinova Donalda Trumpa, objavio da je zaključio memorandum o razumijevanju s pakistanskom vojskom, koji uključuje prvu narudžbu bespilotnih zračnih sistema. Andrew Fox, osnivač i generalni direktor kompanije Powerus, sastao se 16. septembra lično s načelnikom generalštaba pakistanske vojske u vojnom štabu u Rawalpindiju. Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly odbacila je tvrdnje o bilo kakvom „sukobu interesa“.

Posljednji projekat, najavljen početkom novembra, odnosi se na izgradnju prvog terminala za skladištenje tečnog prirodnog plina (LNG) u Pakistanu, u luci Qasim u blizini Karachija, te izgradnju plinovoda dužine hiljadu kilometara, u vrijednosti od 4,4 milijarde dolara. Projekat je predložio konzorcij američkih kompanija uz podršku Bijele kuće i zvaničnih američkih agencija, poput Izvozno-uvozne banke SAD-a (Ex-Im Bank).

Većina ovih ugovora mogla bi postati predmet istraga u SAD-u kako bi se provjerilo da li su transakcije s pakistanskom državom bile motivisane privatnim interesima. Ipak, ovoj zemlji od 240 miliona stanovnika ta su ulaganja neophodna. Iscrpljena ekonomija trpi posljedice rata u Iranu i preživljava na infuziji. Vanjski dug se udvostručio u deset godina, sa 68 milijardi dolara u 2015. na 135 milijardi dolara u 2025. godini, prema podacima Svjetske banke. Posljednjih sedmica pakistanska vlada ponovo je zatražila kreditnu liniju od 10 milijardi dolara od Američkog ministarstva finansija, ali odgovor još nije dobila.

„Dok će poslovi i transakcije koje vodi Bijela kuća biti pod sve većim nadzorom kada Kongres pod vodstvom demokrata preuzme dužnost u januaru 2027. godine, Pakistan se mora pripremiti na promjenu stave, koja neće nužno ići nabolje“, upozorava dnevnik Dawn, savjetujući pakistanskim liderima da s Amerikancima ne grade transakcijske odnose, već „institucionalne veze sposobne da izdrže oluje koje potresaju Washington“.