Nedavni dolazak Milorada Dodika na konzervativni skup CPAC u Mar-a-Lagu na Floridi otvorio je nova pitanja o daljim potezima rukovodstva Republike Srpske u trenucima regionalnih previranja i promjena u odnosima sa Washingtonom. Dok se američki republikanci suočavaju s posljedicama međuizbora, Dodik kroz višemilionsko lobiranje i održavanje bliskih veza s krugom Donalda Trumpa nastoji osigurati dugoročne političke garancije, balansirajući između uticaja Kremlja i želje da izbjegne ponovnu izolaciju na Zapadu
Druga po redu konferencija CPAC Circle Retreat and Gala, održana na imanju Mar-a-Lago na Floridi, ostat će zabilježena ne samo po trenutku u kojem se odvila, neposredno nakon međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama koji su donijeli teške potrese za Republikansku stranku, već i po okupljanju specifičnih međunarodnih zvanica.
Godišnji susret američkih konzervativaca, koji okuplja političke aktere, finansijere i pristalice pokreta MAGA, poslužio je kao arena za procjenu unutarstranačkih odnosa i uloge Donalda Trumpa, ali i kao okupljalište kontroverznih figura svjetske politike, među kojima se našao i bivši predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik.
Dodik nije bio jedini gost sa spornim političkim prtljagom na Floridi. Među prisutnima se pojavio i Flávio Bolsonaro, sin bivšeg brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara koji se nalazi u zatvoru zbog pokušaja državnog udara, a koji je pobjegao u SAD nakon izborne pobjede Lule da Silve.
Dodikov dolazak na američko tlo uslijedio je nakon izuzetno dinamičnog izbornog perioda u regiji. Na izborima početkom oktobra u Republici Srpskoj pobjedu su odnijele nacionalističke snage predvođene njegovom strankom, koje otvoreno zagovaraju odvajanje ovog entiteta od Bosne i Hercegovine. Međutim, krajem istog mjeseca uslijedio je hladan tuš: na parlamentarnim izborima u Srbiji pobjedu je odnio studentski pokret, nanijevši težak poraz Aleksandru Vučiću, Dodikovom ključnom regionalnom savezniku.
U takvom okruženju, u kojem pobjednička opcija u Beogradu još nije jasno definirala svoj stav prema manjem bosanskohercegovačkom entitetu, Dodik je krenuo u potragu za novim političkim utočištem.
Glavni oslonac u toj strategiji ostaje Donald Trump. Dodikova posjeta Mar-a-Lagu tumači se kao pokušaj osiguravanja pozicija u susret američkim predsjedničkim izborima 2028. godine. Lider bosanskih Srba u više je navrata osjetio koliko njegova politička sudbina zavisi od toga ko se nalazi na čelu Bijele kuće. Upravo se Trumpu pripisuje revizija i ukidanje sankcija Dodiku u oktobru 2025. godine, mjera koje mu je najprije uveo Barack Obama 2017., a potom proširio Joe Biden 2022. godine zbog secesionističkih aktivnosti koje su prijetile destabilizacijom Balkana.
Uklanjanje sa crne liste rezultat je i intenzivnog dvogodišnjeg lobiranja te milionskih ulaganja vlade Republike Srpske s ciljem popravljanja Dodikovog ugleda u političkim krugovima u Washingtonu.
Ipak, eventualni povratak Demokratske stranke na vlast 2028. godine ili dolazak administracije manje naklonjene tolerisanju secesionističke retorike mogao bi Dodika ponovo pretvoriti u političkog pariju na Zapadu, kakav je bio do prije samo nekoliko godina. Dodatnu dimenziju čitavom slučaju daje njegova izrazita bliskost s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, s kojim se redovno sastaje u Kremlju i čiju politiku prema Ukrajini otvoreno podržava.
Zbog toga analitičari u Dodikovom prisustvu na Floridi vide potencijalni izvor novih međunarodnih zapleta. Dok pojedini krugovi vjeruju da Trump nastoji približavanjem Dodiku smanjiti uticaj Moskve na Balkanu, nuszahvat takvog pristupa mogao bi biti upravo suprotan, davanje šireg prostora za manevriranje lideru u Banjoj Luci i indirektno jačanje strateških interesa Rusije u regiji.
IZVOR: Bosna.hr, Il Foglio
