Međutim, ukoliko joj članstvo bude odobreno, to Siriji neće pružiti samo sigurnosne garancije; s obzirom na izraelsku okupaciju dijelova sirijske teritorije, članovi 1 i 2 ovog pakta mogli bi nametnuti značajne obaveze i ostalim članicama.

Među današnjim najzanimljivijim pričama našao se izvještaj agencije AP u kojem se citira jedan sirijski zvaničnik koji je izjavio da će se Sirija pridružiti Mekanskom paktu. Iako je to razumljivo s obzirom na trenutnu regionalnu situaciju, ovaj potez je potaknuo niz zabrinutosti u vezi s njegovim širim implikacijama.

Pristupanje Sirije Mekanskom paktu predstavljalo bi značajan korak ka integraciji Damaska u regionalni sigurnosni okvir.

Međutim, ukoliko joj članstvo bude odobreno, to Siriji neće pružiti samo sigurnosne garancije; s obzirom na izraelsku okupaciju dijelova sirijske teritorije, članovi 1 i 2 ovog pakta mogli bi nametnuti značajne obaveze i ostalim članicama.

Pristupanje Sirije bi, stoga, moglo proširiti strateški domet pakta, kao i regionalne odgovornosti Turske, Saudijske Arabije i Pakistana.

Također vrijedi napomenuti da se o potencijalnom pristupanju Sirije Mekanskom paktu, prema navodima, razgovara iza zatvorenih vrata već otprilike 45 dana. Neki izvori navode da će o tom pitanju biti riječi na sastanku članica pakta krajem novembra ili početkom decembra.

Čini se da je proces ubrzan – vjerovatno uslijed pritiska Saudijske Arabije – paralelno s bilateralnim sporazumom koji je potpisao sirijski predsjednik Ahmad al-Sharaa tokom svoje posjete Saudijskoj Arabiji.

Iako izvori još uvijek oklijevaju pružiti jasnu sliku o tome šta se zapravo dešava, navodi se da je Sirija, na zahtjev Saudijske Arabije, u posljednjoj sedmici oktobra rasporedila oko 1.000 vojnika u blizini jemenske granice – uprkos tome što Damask to negira.

Ipak, kada je riječ o Jemenu, moramo praviti razliku između pružanja savjetodavne vojne podrške i obuke, s jedne strane, i raspoređivanja borbenih snaga, s druge. Prema dostupnim izvorima, sirijski vojnici zasad nisu učestvovali u borbama u Jemenu.

Vlada u Damasku svoje negiranje temelji na tvrdnji da u Jemen nisu poslane trupe. To je tačno: nijedna sirijska jedinica do sada nije ušla u Jemen. Međutim, ne postoji jasna garancija da se to neće dogoditi.

Pakt iz Meke je, kako su sve strane više puta naglasile, odbrambeni pakt. Međutim, odnosi između Sirije i Saudijske Arabije, uz mogući sporazum između Sirije i Jemena, mogli bi dovesti osnivače pakta u situaciju u kojoj nisu namjeravali biti.

Za one koji se pitaju postoji li sporazum između Sirije i Jemena, sirijski ministar vanjskih poslova Asaad Hassan al-Shaibani izjavio je da Damask nije postigao dogovor s međunarodno priznatom vladom Jemena o raspoređivanju trupa.

Ovo je važna izjava. Postavlja se pitanje bi li se Pakt iz Meke promijenio ako bi sirijska vlada postigla sporazum s Jemenom i uključila se u sukob putem vojnog angažmana koji nije odbrambene prirode. Vrijeme će pokazati.

Ipak, ovdje nije riječ o broju sirijskih vojnika niti o tome jesu li oni raspoređeni u Jemen. Ono što zaslužuje više pažnje jeste potencijalna lančana reakcija koju bi mogli pokrenuti sve bliskiji odnosi Sirije i Saudijske Arabije: od Jemena, preko Pakta iz Meke, pa sve do situacije s Izraelom.

Odnos Sirije s Izraelom predstavlja dodatni rizik za članice Pakta iz Meke. Izrael još uvijek nije formirao novu vladu, a nejasno je kakav će stav buduća vlada zauzeti po pitanju Sirije.

Ukoliko se izraelska okupacija i napadi nastave, malo je vjerovatno da će sve članice pakta zauzeti isti stav o odbrani Sirije. S tim u vezi, iako poređenje možda nije sasvim prikladno, činjenica da se Ukrajina nije pridružila NATO-u nakon ruske invazije može poslužiti kao korisna referentna tačka.

Iako to još uvijek nije potvrđeno, potrebno je pažljivo razmotriti vremenski okvir i redoslijed diplomatskih poteza koji vode ka navodnom pristupanju Sirije „Mekkanskom paktu“ – o čemu se već neko vrijeme govori.

U suprotnom, članstvo ne bi donijelo gotovo nikakvu korist ni Siriji ni ostalim članicama pakta.