Dok motiva napadača još uvijek nema na pomolu, lažne vijesti, teorije zavjere i oštra retorika između vlade i opozicije dodatno podgrijavaju već užarenu atmosferu u Poljskoj uoči Dana nezavisnosti

Poljska se bori s nevjericom, ali i sa pronalaskom pravih riječi nakon krvavog napada koji je duboko potresao naciju. Čin 24-godišnjeg Michała O., koji je u subotu na glavnom krakovskom trgu (Rynek Główny) iz automobila u pokretu nasumično pucao i usmrtio šest osoba, predstavlja traumatičan događaj koji je zadao težak udarac samopoimanju zemlje. Dnevni list Rzeczpospolita opisao je ovaj događaj kao „brutalni kraj ere u kojoj se Poljska smatrala ostrvom sigurnosti“.

Međutim, u poređenju sa društvenom realnošću, takva dijagnoza čini se kao preoštra formulacija već poljuljanog idealizovanog imidža. Političke borbe u godinama duboko polariziranoj zemlji nedavno su ponovo eskalirale kroz sukobe oko Ustavnog suda. Na to se nadovezuje i stalan pritisak pod kojim se Poljska nalazi zbog ruskog agresorskog rata protiv susjedne Ukrajine, za ovu članicu EU i NATO-a, koja se graniči i sa bjeloruskim saveznikom Moskve te ruskom eksklavom Kalinjingradom, to predstavlja permanentni test izdržljivosti.

Uz to, nasumično i teško objašnjivo nasilje u društvu nedavno je postalo široko diskutiran fenomen: u oktobru je serija napada nožem u poljskim školama, sa jednim smrtnim ishodom i više povrijeđenih, izazvala opći šok. Povezanost između tih činova nije mogla biti utvrđena, izuzev difuzne mješavine frustracije i veličanja nasilja na internetu, što naravno nije pojava ograničena samo na Poljsku.

Zvanični detalji o motivu napadača iz Krakova nisu bili poznati ni u ponedjeljak poslijepodne. U njegovom rodnom mjestu Ostrowiec Świętokrzyski, oko 150 kilometara sjeveroistočno od Krakova, osumnjičeni je u subotu navodno ubio svoje roditelje i 20-godišnju sestru, prije nego što se odvezao u Krakov i tamo počeo nasumično pucati na prolaznike. Sam napadač je tokom okršaja teško ranjen te je u ponedjeljak ujutro preminuo u bolnici nakon tri hitne operacije.

Činjenica da napadač nije mogao biti ispitan i da više nikada neće odgovarati pred zakonom dodatno će otežati suočavanje društva s ovom kolektivnom traumom. Odmah nakon napada društvenim mrežama su se počele širiti neprovjerene informacije, fotografije i snimci o napadaču i njegovoj pozadini, od kojih su se mnogi ubrzo pokazali kao lažne vijesti i grube krivotvorine.

Uočljiv je bio i pokušaj da se napadača dovede u vezu s Ukrajinom: na jednoj fotografiji, za koju se putem digitalnog vodenog žiga ispostavilo da je generirana umjetnom inteligencijom, prikazan je maskirani muškarac u maskirnoj uniformi s ukrajinskom zastavom na prsima, predstavljen kao izvršilac. Prema jednoj tvrdnji koja se masovno širila, napad je navodno bio „provokacija ukrajinskih fašista“.

Debata o mogućim motivima brzinom svjetlosti zahvatila je i sam vrh poljske politike. Već zatrovana atmosfera između liberalne, proevropske vlade premijera Donalda Tuska i desničarsko-populističke opozicije poslužila je kao podloga za verbalni okršaj koji je tokom vikenda postajao sve oštriji.

Ministar unutrašnjih poslova Marcin Kierwiński izjavio je u subotu navečer da je napadač, koji je nosio maskirnu uniformu i u čijem su automobilu i stanu pronađena ukupno 11 komada vatrenog oružja, očigledno bio „fasciniran desničarsko-ekstremističkim ideologijama“.

Jarosław Kaczyński, šef desničarsko-nacionalističke bivše vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS), optužio je potom ministra za preuranjeno donošenje zaključaka, da bi njegovu izjavu odmah zatim nazvao „grubom laži“. Televizijski kanal WPolsce24 dodatno je zaooštrio retoriku tvrdnjom da su Kierwińskijevu procjenu „korisnici interneta brzo demantovali“.

Portal WPolityce otišao je i korak dalje, tvrdeći da postoji „fundamentalna pojmovna kontradikcija“: desničarske ideje se, prema njihovim riječima, zasnivaju na „poštovanju života, moralnog poretka i neprikosnovenosti porodice“. Smatraju da je upravo raspad tih vrijednosti ono što „mnogi komentatori povezuju s dominacijom lijevo-liberalne kulturne paradigme“.

Ova napeta atmosfera podsjeća i na nedavne događaje u Varšavi: krajem oktobra, predsjednik Karol Nawrocki (blizak stranci PiS) pred kamerama i uz upotrebu fizičke sile usred noći upao je u zgradu Ustavnog suda. Tamo je optužio sutkinje i sudije, koje je izabrala trenutna parlamentarna većina, ali ih on sam nije položio zakletvu, da se „ilegalno“ nalaze u zgradi.

Dodatnu zabrinutost sada izaziva predstojeći Marš povodom poljskog Dne nezavisnosti, koji se održava u srijedu. Ovaj skup je i u prošlosti često služio kao bina za desničarske i ekstremno desničarske grupacije. U trenutnoj užarenoj atmosferi, marš se smatra događajem visokog rizika. Premijer Donald Tusk pozvao je sve učesnike na suzdržavanje od nasilja i upozorio građane da ne učestvuju u eventualnim kontrademonstracijama.

IZVOR: Bosna.hr, Der Standard