Jedan od autora knjige, dr. Mujo Begić, istakao je da se ideja o knjizi rodila zahvaljujući njegovim prethodnim istraživanjima kojima je djelimično obrađivao rušenja i zločine prema objektima Islamske zajednice.

U prostorijama Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću sinoć je upriličena promocije knjige “Tragovi rušenja – porušene i oštećene džamije u Bosanskoj kraijini 1992-1995. i njihova obnova” autora dr. Muje Begića i Davora Midžića.

Govoreći o samom djelu na sinoćnoj promociji, muftija bihaći hafiz Mehmed-ef. Kudić istakao je važnost da u svakom vremenu imamo ljude koji će biti svjedoci.

“Ova knjiga je veoma važno djelo koje je ujedno i monografija o tragovima rušenja džamije na području Bosanske krajine. Interesantno je da osim što je veliki broj ljudi ubijen i veliki broj objekata devastiran, svjedočimo da je velik broj džamija porušen ili oštećen uslijed djelovanja agresora”, kazao je muftija bihaćki Mehmed-ef. Kudić.

Istakao je da pored rušenja i uklanjanja dijelova džamija, rušitelji su nastojali da na tim mjestima ne ostanu ni tragovi života muslimana.

“Pored te namjere, tragovi su ipak ostali i na njima mi danas imamo nove džamije. Koliko god su džamije rušene, ostali su ljudi koji su ih obnovili jer su nam one više od građevine. One su predstavljale i simbol opstanka i života na tim područjima”, istakao je muftija Kudić.

Dodao je i da su ovakve promocije opomena budućim generacijama te poruka i budućim istraživačima koji se žele baviti ovim pitanjem.

Jedan od sinoćnjih promotora bio je i muftija banjalučki, Ismail-ef. Smajlović, kazao je kako su džamije kroz vijekove za muslimane uvijek bile simbol nečeg afirmativnog i korisnog, pogotovo u kontekstu uloge džamije u njihovom životu.

“Bolno je kazivanje o rušenju džamija pogotovo iz konteksta nepodošljivosti mržnje i onoga što mi svjedočimo kao generacija. Neka je satisfakcija kada imamo pred sobom istraživače oni koji i jedno i drugo zadokumentuju pa nam to predstavi na sebi svojstven način da možemo kao aktuelni sudionici tih događaja svjedočiti i pronositi jednu vrlinu ili poruku kakvu muslimani sa sobom nose o ulozi džamije kao jednog obrednog prostora koji snaži ljudski duh i ulozi džamije kao snažnoj orijentaciji u vremenu i u prostoru”, dodao je muftija Smajlović.

Jedan od autora knjige, dr. Mujo Begić, istakao je da se ideja o knjizi rodila zahvaljujući njegovim prethodnim istraživanjima kojima je djelimično obrađivao rušenja i zločine prema objektima Islamske zajednice.

“Prije dvije godine krenula je realizacija prikupljanja, dokumentovanja, prikupljanja fotografija, građe, izjava određenih aktera dešavanja i krenuli smo sa procesom fotografiranja svih porušenih džamija koje su obnovljene nakon agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Nama je bio primarni cilj da pokušavamo spasiti od zaborava prije svega porušene džamije, dokumenta i građu koja je postojala i s druge strane htjeli smo pokazati kroz fotografije obnovljenih džamija taj naš odnos prema objektima Islamske zajednice, islamu i prema sebi”, kazao je Begić.

Pojasnio je da su kroz knjigu on i Davor Midžić htjeli pokazati dimenziju i višeslojnost događaja u Bosni i Hercegovini, a s druge strane htjeli smo pokazati da da su Bošnjaci opstali uprkos svemu onome što su bili izloženi genocidu, agresiji, zločinima, uništavanjem imovine, džamija.

“Htjeli smo pokazati da zapravo da nije uspio prvobitni plan nestanka Bošnjaka sa ovih prostora, brisanje tragova našeg identiteta i postojanja i htjeli smo zapravo pokazati da su naši korjeni duboko u ovoj bosanskoj krajiškoj zemlji i da oni će ostati i narednih hiljade godina na ovim prostorima”, dodao je Begić.

Pojasnio je i da su vjerski objekti u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu na području Krajine devastirani na razne načine.

Neki su oštećeni, neki do temelja porušeni, a nekolicini su uklonjeni i temelji, naglasio je Begić.

“Knjiga ne govori samo o džamijama, nego i o mešdžidima, imamskim kućama te ubijanju imama i učenika Gazi Husrev-begove medrese. Njome smo zapravo htjeli sačuvati trajno pamćenje na te ljude koji su bili prvi na udaru pored intelektualaca Bošnjaka u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu”, istakao je Begić.

Najveći broj porušenih džamija u Bosanskoj krajini je u Sanskom Mostu, potom Prijedoru, Banjoj Luci, Ključu i ostalim mjestima. U značajnoj mjeri su džamije i oštećene.

“Većinu ovih porušenih i oštećenih džamija uh uradili su pripadnici srpske vojske i policije i jedan dio džamija je oštećen uslijed posljedice djelovanja snaga tzv. Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. To samo govori o višeslojnosti odnosa i stalnim napadima na džamije i druge vjerske objekte u Bosni i Hercegovini. Naša ključna poruka svakako je da kroz ovaj projekat smo i kroz ovo istraživanje htjeli smo pokazati zapravo kakav je bio odnos prema imovini Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i kako su Bošnjaci svojom ljubavlju prema džamijama te svojim sredstvima obnovili ponovo te džamije”, istakao je Begić.