Projekt izgradnje crkve Kristova Uskrsnuća datira iz 1994. godine, kada je Biskupski ordinarijat zatražio urbanističke uvjete za gradnju u središtu Mostara. Temeljni kamen buduće crkve blagoslovljen je 12. februara 1996., no radovi su ubrzo zaustavljeni, a projekt je tijekom godina bio predmet brojnih političkih, imovinskopravnih i administrativnih prijepora.

Više od tri desetljeća nakon rata hrvatska i bošnjačka strana u Mostaru i dalje vode bitke za središte grada, koje je nekoć bilo poprište najžešćih ratnih sukoba, a najnoviji spor izazvalo je poništenje suglasnosti za izgradnju katoličke crkve nakon što je Islamska zajednica zatražila inspekcijski nadzor.

Inspekcijski nadzor pokrenut je sredinom ove godine na zahtjev Medžlisa Islamske zajednice Mostar, nakon čega je gradska inspektorica Jasminka Alićušić predložila poništenje urbanističke suglasnosti, a ministar graditeljstva i prostornog uređenja HNŽ-a Bekir Isaković donio je takvu odluku.

Mostarsko-duvanjska biskupija potvrdila je kako je županijsko ministarstvo poništilo potrebnu suglasnost. Odluku ministarstva smatraju pravno neutemeljenom te najavljuju osporavanje pred nadležnim sudom. “Smatramo tu odluku pravno neutemeljenom te ćemo svoja prava štititi pred nadležnim institucijama. Biskupija ostaje odlučna u namjeri da nastavi izgradnju crkve”, naveli su u priopćenju.

Projekt izgradnje crkve Kristova Uskrsnuća datira iz 1994. godine, kada je Biskupski ordinarijat zatražio urbanističke uvjete za gradnju u središtu Mostara. Temeljni kamen buduće crkve blagoslovljen je 12. februara 1996., no radovi su ubrzo zaustavljeni, a projekt je tijekom godina bio predmet brojnih političkih, imovinskopravnih i administrativnih prijepora.

Imovinskopravni sporovi oko zemljišta u međuvremenu su pravomoćno riješeni nakon što su okončani postupci s jednom srpskom i jednom židovskom obitelji. Mostarsko-duvanjska biskupija potom je od Grada Mostara u prvoj polovici 2026. dobila urbanističku suglasnost i građevinsku dozvolu za nastavak izgradnje crkve.

Nakon toga u postupak se uključila Islamska zajednica Mostar, koja je zatražila inspekcijski nadzor nad izdavanjem urbanističke suglasnosti. Gradska inspektorica Jasminka Alićušić potom je predložila njezino poništenje, što je prihvatio resorni županijski ministar Bekir Isaković.

To je izazvalo oštru reakciju mostarskog gradonačelnika Marija Kordića, ali i odgovor Muftijstva mostarskog, na čijem je čelu muftija Salem Dedović. Kordić je najavio podnošenje kaznenih prijava protiv inspektorice i ministra, tvrdeći da je njihov potez usmjeren na zaustavljanje gradnje crkve.

– Ovo smatram jednim od najperfidnijih pokušaja zaustavljanja gradnje crkve Kristova Uskrsnuća u Mostaru, poručio je Kordić. Posebno je problematizirao činjenicu da je Medžlis Islamske zajednice Mostar zatražio inspekcijski nadzor, nakon čega je gradska inspektorica ministarstvu predložila ukidanje odnosno poništenje urbanističke suglasnosti.

– U multietničkom i multikonfesionalnom Mostaru posebno me zabrinjava to što je zahtjev jedne vjerske zajednice za nadzor suglasnosti za gradnju bogomolje druge zajednice zapravo pokušaj njezina ukidanja, istaknuo je.

Islamska zajednica stala je u obranu dužnosnika koji su donijeli odluku o poništenju urbanističke suglasnosti te je gradonačelnika prozvala zbog pritiska na rad institucija. 

– Zakonitost nije i ne može biti perfidnost, poručili su iz Muftijstva.

Posebno su ukazali na dugogodišnje nerješavanje zahtjeva Islamske zajednice za povrat zemljišta koje nazivaju Lakišića haremom i za realizaciju projekta Islamskog centra. Tvrde da se projekti jedne zajednice ubrzavaju uz izdvajanje javnog novca, dok se zahtjevi Islamske zajednice opstruiraju.

Spor oko katoličke crkve samo je posljednji u nizu prijepora oko objekata koji se na području središta Mostara, unutar svega nekoliko stotina metara, povezuju s nacionalnim i vjerskim identitetom. Jedan od najpoznatijih svakako je onaj oko zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, čiju izgradnju također osporava Islamska zajednica Mostar.

Posebnu pozornost u postupku pred Općinskim sudom u Mostaru, povezanom s tim projektom, izazvalo je i uključivanje fetve, odnosno vjerskopravnog mišljenja mostarskog muftije Salema Dedovića. Muftija je zatražio da se tom dokumentu da primat pri donošenju odluke o prostoru na kojemu se gradi HNK Mostar.

Islamska zajednica, naime, tvrdi da je riječ o prostoru nekadašnjeg groblja, no za tu tvrdnju, prema dostupnim navodima, nisu predočeni odgovarajući dokazi. S druge strane, Islamska zajednica već godinama inzistira na dodjeli zemljišta nedaleko od zgrade HNK-a kako bi na njemu izgradila Islamski centar.

Gotovo 30 godina nakon završetka rata podjele između dviju zajednica u Mostaru nisu nestale, samo su se preselile u institucije, sudnice, urbanističke planove i sporove oko vlasništva. Bitke za crkvu, kazalište, Islamski centar i zemljište u središtu grada vode se na području na kojemu se tijekom više od devet mjeseci 1993. i 1994. godine odvijao brutalan rat između hrvatskih i bošnjačkih snaga.

IZVOR: HRT, HINA