Govoreći o duhovnim i moralnim izazovima savremenog svijeta kazao je da bi se mnogi od tih izazova mogli svesti na sveopću desakralizaciju i obesmišljavanje svega svetog. Postmoderna nam je donijela možda dobru naviku da sve duboko propitujemo, da dekonstruišemo, ali smo nekako došli do toga da više ništa nije sigurno, ništa izvjesno, samim time ništa istinito. Društvene mreže i virtuelna stvarnost su taj osjećaj, naročito kod mladih, još više produbili. U tom svijetu sve je relativno i sve je svedeno na borbu za pažnju. U takvom svijetu istine vjere u Boga i istine Objave možda kratkoročno gube borbu za pažnju, ali dugoročno predstavljaju jedinu istinsku alternativu svijetu kojim dominira neizvjesnost i nesigurnost.

Na isteku drugog mandata na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein-ef. Kavazović, u svom posljednjem intervjuu u svojstvu reisul-uleme, govori za novine Preporod. Osvrće se na proteklih četrnaest godina, izazove s kojima se Islamska zajednica suočavala, ostvarene rezultate i pitanja koja ostaju pred njenim budućim rukovodstvom, kazao je kako su, nažalost, brojni izazovi ostali nepromijenjeni. Za vjernika su izazovi slabosti vlastite duše jednaki u vrijeme poslanika kao i danas. Pitanja o tome kako se nosimo s pohlepom, mržnjom, srdžbom, laži i ohološću, te koliko smo spremni na žrtvu i koliko drugima želimo ono što želimo samima sebi, temeljne su vrijednosti prema kojima Islamska zajednica vrednuje ispunjenje svog emaneta prenošenja i očuvanja vjere.

“Na nivou Zajednice, našeg naroda i domovine, ključni izazovi također su ostali isti. Još uvijek su žive politike koje su devedesetih godina dovele do agresije i genocida. Na tom polju ne vidimo značajniji pomak u smislu suočavanja s prošlošću i ograđivanja od zločina. Nadali smo se poništavanju posljedica genocida i izgradnji funkcionalne države koja će garantovati jednaka prava svakom svom građaninu na svakom dijelu njene teritorije. Nažalost, svjedočimo da se to još uvijek nije ostvarilo. Problem pada nataliteta, raseljavanje našeg naroda, naš gotovo potpuni nestanak u pojedinim dijelovima države, kao i novi val sistematske promocije i normalizacije mržnje prema muslimanima, predstavljaju ono što možemo nazvati ključnom ‘evolucijom izazova’ u proteklom periodu”, kazao je reis Kavazović.

Uz sve to, pred Islamskom zajednicom i pred samim vjernicima pojavili su se izazovi koje ranije nismo mogli ni zamisliti – od urušavanja ionako krhkog međunarodnog pravnog poretka, pa sve do otvorenih pitanja koja sa sobom donosi razvoj vještačke inteligencije. Briga za mlade generacije i naša sposobnost da ih adekvatno pripremimo za vrijeme koje dolazi odredit će koliko ćemo uspješno, kao Zajednica, ali i kao narod i država, odgovoriti kako na postojeće neriješene probleme, tako i na ove potpuno nove fenomene.

Muslimani puno govore o jedinstvu

Uprkos svim poteškoćama, kako je istakao, iza nas je period mira u kojem smo dokazali da smo vitalan narod. Uspješno smo nastavili razvijati svoje kulturne i vjerske institucije, ali i one državne, i to uz sve prepreke i politike koje konstantno pokušavaju blokirati napredak naše zajedničke domovine.

Prema njegovim riječima, muslimani nekada jako puno govore o jedinstvu ali ga teško postižu, možda baš zato nekada nisu uspješni u osnivanju i vođenju institucija koje nadilaze svakog pojedinca.

“Očuvanje vjerskog jedinstva muslimana na ovim prostorima se neće moći postići parolama niti sloganima već samo kroz naše institucionalno jedinstvo. Zato smo u posljednjim mjesecima posebno ohrabreni obnovom jedinstva u Islamskoj zajednici u Srbiji i Sandžaku. Na tom primjeru smo mnogo naučili, ali i položili jedan težak ispit naše zrelosti”, rekao je Kavazović.

Reisul-ulema Kavazović naglašava da ne želi sam ocjenjivati vlastiti rad. To je zadatak za druge, prije svega za ljude kojima Islamska zajednica služi.

“Ono što s ponosom mogu kazati jeste da smo istinski nastojali Zajednicu učiniti otvorenijom, organiziranijom i sposobnijom da odgovori na realne potrebe naših vjernika. U tome smo bilježili značajne uspjehe, ali je bilo i procesa koje nismo uspjeli realizovati u onoj mjeri u kojoj smo priželjkivali. Islamska zajednica nije počela s nama, niti se njen razvoj završava našim odlaskom. Naslijedili smo veliku i snažnu ustanovu koju su generacije prije nas predano čuvale i gradile, nerijetko u znatno težim okolnostima. Naša obaveza bila je da taj put nastavimo, odgovorimo na izazove vremena u kojem živimo i da, unapređujući njen rad, osiguramo njen stabilan hod ka budućnosti”, rekao je Kavazović.

Postoje i krupna pitanja koja, nažalost, nisu privedena kraju. Tu prije svega misli na potpisivanje ugovora između Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine, kao i na pitanje povrata nepravedno oduzete vakufske imovine. To su strateški ciljevi na kojima je Islamska zajednica ustrajavala, ali čije konačno rješavanje ne zavisi isključivo od Islamske zajednice.

I pored obimnih tekućih obaveza, reis Kavazović ostao je posvećen nauci i islamskom pravu. Svoje knjige je ustupio besplatno, kao vakuf, javnosti putem izdavačke kuće El-Kalem.

Govoreći o tome kazao je kako vjeruje da je svakome od nas koji je pohađao vjerske škole knjiga bila i ostala najveća ljubav, a pisanje najveća ostvarena želja.

“Hvala Bogu ja sam nešto od toga postigao. Objavio sam nekoliko radova u našim časopisima, sedam autorskih knjiga i tri prijevoda. Trenutno radim na sređivanju osmanlijskog građanskog zakonika Medželle, kao emanet koji sam prihvatio od rahmetli profesora Fikreta Karčića. Njemu dugujem neizmjernu zahvalnost na usmjerenju i podršci koju mi je pružio. Zahvalan sam i izdavačkoj kući El-Kalem što je prihvatila moja djela kao vakuf, nadam se da će biti od koristi. Nadam se da će me zdravlje poslužiti, imam još nekih planova u vezi s istraživanjem na području šerijatskog prava”, rekao je Kavazović.

Čovjek je stvoren slabim

Govoreći o duhovnim i moralnim izazovima savremenog svijeta kazao je da bi se mnogi od tih izazova mogli svesti na sveopću desakralizaciju i obesmišljavanje svega svetog. Postmoderna nam je donijela možda dobru naviku da sve duboko propitujemo, da dekonstruišemo, ali smo nekako došli do toga da više ništa nije sigurno, ništa izvjesno, samim time ništa istinito. Društvene mreže i virtuelna stvarnost su taj osjećaj, naročito kod mladih, još više produbili. U tom svijetu sve je relativno i sve je svedeno na borbu za pažnju. U takvom svijetu istine vjere u Boga i istine Objave možda kratkoročno gube borbu za pažnju, ali dugoročno predstavljaju jedinu istinsku alternativu svijetu kojim dominira neizvjesnost i nesigurnost. Bitno je da se vrijednosti vjere ne prilagode toliko vremenu da bi izgubile onu svoju Božansku bit koja nadilazi naše ljudske računice. Vjerske zajednice trebaju biti u skladu s izazovima vremena, ali ne smiju dozvoliti da vrijeme njih mijenja na nivou vrijednosti i pogleda na smisao života.

Reisul-ulema Kavazović za svog života je, kako kaže, naučio mnogo o svijetu, životu i ljudima, ali sve se to može sažeti u jedan kur’anski ajet: “Čovjek je stvoren slabim”. 

“Naučio sam u svom životu da mi drugi mogu i pripremiti hranu, ali da je sam moram sažvakati. U osnovi, mi smo samci na ovom svijetu”, kazao je Kavazović.

Na kraju, uputio je tri poruke, nosiocima vlasti, džematlijama i svome nasljedniku, Nedžadu ef. Grabusu. 

Nosiocima valsti poručio je da se drže savjeta rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića: „Neka liče na svoj narod“. Svijet je u stalnim promjenama pa neka stiču znanja učeći i savjetujući se sa znanim ljudima. Neka budu iskreni i otvoreni za prijatelje a strah za dušmane. Neka se nikoga osim Boga ne boje, jer snaga je od Boga i u našem narodu. Samo njemu trebaju da služe.

Džematlijama u Bosni i gdje god da jesu poručio je da nas je sva ova stoljeća održala tvrda vjera u Jednog Boga, svijest o našoj narodnosnoj posebnosti, naš bosanski jezik, ljubav i duboka neprekinuta povezanost s našom zemljom. Mi smo uspjeli, hvala Bogu, izgraditi prepoznatljiv bosanski stil življenja u stanovanju, ishrani, kulturnom obrascu kroz alhamijado i savremenu lijepu književnost, te kroz sevdalinku, baladu i s prepoznatljivim bosanskim melosom kao i sličnim obrascima. Trebamo nastaviti proizvoditi kulturne vrijednosti na ovim matricama, ali i proširivati njihove temelje. Islamska zajednica imala je u tome svoj značajan udio. Ako se budemo čvrsto držali uputa Kur’ana i sunneta i upredali naše bosanske kulturne elemente u snažno uže koje nas povezuje s našom i zemljom, uspjet ćemo. Čuvajmo naše mektebe, medrese i fakultete, to su pojila naše vjere i naše bosansko-muslimanske tradicije.

“Nedžadu ef. Grabusu mogu rahat predati ovaj emanet. Ako bih mu morao dati savjet, to bi onda bilo da se pouzda u Allaha i nakon Njega Milostivog osloni na velike potencijale koje imamo, te da zajedno sa svojim saradnicima ispiše još jedno svijetlo poglavlje u historiji naše Islamske zajednice”, zaključio je reis Kavazović.