Ono što ove rukopise čini neprocjenjivim nije samo njihova starost, već i činjenica da su nastali upravo u Konyi. Oni služe kao primarni izvor za proučavanje seldžučke estetike, od specifičnih tehnika uvezivanja knjiga do iluminacija karakterističnih za tadašnju “školu Konye”
U srcu Konye, unutar zidova Muzeja Mevlana, odvija se tiha borba protiv vremena. Ovdje se čuvaju djela Mevlane Dželaludina Rumija, sufijskog filozofa čiji stihovi i danas odjekuju svijetom, a čiji su originalni rukopisi nedavno uvršteni na UNESCO-ovu listu Sjećanje svijeta. Ovi dokumenti nisu samo vjerski ili književni spomenici; oni su integralni dio kolektivne memorije čovječanstva koji zahtijeva gotovo laboratorijske uslove zaštite.
Muzej udomljuje rijetku kolekciju koja uključuje kapitalna djela poput “Mesnevije”, “Divan-i Šemsa”, “Fihi Ma Fih”, “Mecalis-i Seb'a” i “Mektubata”. Da bi se spriječilo propadanje papira, mastila i uveza, uspostavljene su posebne zone zaštite. Unutar ovih prostorija, temperatura i vlažnost zraka se neprestano prate putem digitalnih senzora, dok moderni sistemi klimatizacije održavaju mikroklimu stabilnom, sprječavajući razvoj mikroba koji bi mogli nepovratno oštetiti organske materijale starije od sedam stoljeća.
Naci Bakırcı, direktor Muzeja Mevlana, ističe da je njihova kopija “Mesnevije” stara čak 748 godina. Prema njegovim riječima, međunarodna komisija koju je osnovao UNESCO uporedila je rukopise iz biblioteka širom svijeta i potvrdila da se upravo u Konyi nalaze najstariji sačuvani primjerci pet ključnih Rumijevih djela. Ovaj proces rezultirao je zajedničkom aplikacijom Ministarstva kulture Turske i još 14 država kako bi se ova baština stavila pod međunarodnu zaštitu.
Ono što ove rukopise čini neprocjenjivim nije samo njihova starost, već i činjenica da su nastali upravo u Konyi. Oni služe kao primarni izvor za proučavanje seldžučke estetike, od specifičnih tehnika uvezivanja knjiga do iluminacija karakterističnih za tadašnju “školu Konye”.
Konzervatorski protokoli su rigorozni. Prošle godine je za svaki rad izrađen poseban zaštitni omot od beskiselinskog papira, čime se dodatno neutrališu hemijski procesi razgradnje. Čak je i sistem zaštite od požara prilagođen osjetljivosti građe; umjesto tradicionalnih prskalica s vodom, koje bi uništile papir, muzej koristi napredne sisteme bazirane na plinu. Ovakvim pristupom, Muzej Mevlana uspijeva pomiriti ulogu izložbenog prostora i visokotehnološkog trezora, čuvajući povjereno blago za buduće generacije s mirom koji priliči Mevlaninom naslijeđu.
