U ponedjeljak, 14. septembra 2026. godine u 19 sati u Novinarskom domu u Zagrebu bit će održana promocija „Historije bošnjačke književnosti“ prof. dr. Seada Šemsovića. Riječ je o prvoj cjelovitoj sintezi razvoja bošnjačke književnosti od njezinih početaka do savremenog trenutka. Prvo izdanje knjige objavljeno je u Zagrebu u izdanju Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, dok je drugo izdanje objavila Izdavačka kuća „Svjetlostkomerc“ iz Sarajeva
Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, u sklopu aktivnosti Bošnjačkog medijskog centra, organizira u ponedjeljak, 14. rujna, promociju „Historije bošnjačke književnosti“ prof. dr. Seada Šemsovića, djela čija važnost nadilazi uobičajeno predstavljanje novog književnog ili znanstvenog naslova.
Posebnost zagrebačke promocije jest i u tome što će biti predstavljena oba izdanja „Historije bošnjačke književnosti“. Prvo je objavljeno u Zagrebu u izdanju Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, a drugo prošireno izdanje potom je objavila sarajevska Izdavačka kuća „Svjetlostkomerc“.
knjizi će govoriti prof. dr. Sead Šemsović, autor, i prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, recenzent. U ime Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, izdavača prvog izdanja, govorit će Filip Mursel Begović, glavni urednik izdavaštva, dok će u ime Izdavačke kuće „Svjetlostkomerc“, izdavača drugog izdanja, govoriti njezin direktor Vedad Halilović.
Važnost Šemsovićeva djela sadržana je prije svega u činjenici da je riječ o prvoj cjelovitoj Historiji bošnjačke književnosti, koja uspostavlja dijahronijski pogled na gotovo milenij njezina trajanja – od najstarijih razdoblja do savremenosti.
Šemsović pritom ne polazi od početka, nego svoj rad gradi na rezultatima generacija prethodnika – od Šejha Juje i Muvekita, preko Safvet-bega Bašagića, Mehmeda Handžića i Hazima Šabanovića, do Midhata Begića, Muhsina Rizvića, Alije Isakovića, Muniba Maglajlića, Enesa Durakovića i drugih. Njegov je pothvat te brojne pojedinačne doprinose prvi put sagledati iz jedinstvene književnohistorijske perspektive.
Upravo zato recenzent prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović knjigu naziva „decenijama iščekivanom Historijom“, ističući da je Šemsović pokazao koliko je moguće, uz znanje, akribiju, upornost i dobru namjeru, ostvariti pothvat za koji se dugo smatralo da ga mogu iznijeti jedino institucije i grupe autora.
„Historija bošnjačke književnosti“ nije tek pregled autora, djela i epoha. Knjiga povezuje književnohistorijski i književnoteorijski pristup s analizom žanrova, poetika te kulturnih i društvenih okolnosti, stvarajući prvi ukupan prohod kroz bošnjačku književnost.
Recenzent prof. dr. Vedad Spahić kao jedan od važnih doprinosa ističe činjenicu da Šemsović bošnjačku književnost ne ograničava samo na bosanski jezik i današnji teritorij Bosne i Hercegovine, nego je promatra kao višejezični fenomen koji obuhvaća prostore na kojima su Bošnjaci autohtoni, kao i dijasporu.
Prof. dr. Nadija Rebronja posebno naglašava znanstvenu i obrazovnu vrijednost knjige, koja donosi pregled od usmene književnosti do savremenog razdoblja i otvara prostor budućim istraživanjima, nastavi te međunarodnoj slavističkoj recepciji.
Šemsovićeva „Historija“ nije zamišljena kao konačna riječ o bošnjačkoj književnosti. Autor je postavlja kao početak i poziv budućim istraživačima da je dopunjuju, korigiraju i proširuju. Upravo zato stručna recepcija njezinu pojavu prepoznaje ne samo kao književnohistorijski pothvat nego i kao kulturni i identitetski događaj.
Promocija će se održati u ponedjeljak, 14. septembra 2026. godine u 19 sati u Novinarskom domu, Perkovčeva ulica 2, Zagreb.
Projektna aktivnost se realizira uz financijsku potporu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
