Važnija je simbolika i dojam legitimnosti koji taj prostor pruža. „Države postoje najprije kao grupni čet na platformi Discord, a diplomatski razgovori se obavljaju na forumu Reddit. Teško je zamislivo da bi kalifornijski tinejdžeri radije živjeli na blatnjavoj obali Dunava.”
Nakon Liberlanda, na području uz Dunav između Srbije i Hrvatske pojavila se još jedna samoproglašena država. Riječ je o Gapli, mikrodržavi koju ne priznaje nijedna država, ali o kojoj je reportažu objavio njemački Süddeutsche Zeitung. “Kao tinejdžer sam osnovao vlastitu državu i čak sam pozvan da govorim pred UN-om – sa 17 godina.” Tim riječima Wyatt Baek, jedan od mladih osnivača Gaple, uvodi priču o zemlji koja se, barem prema tvrdnjama njenih pokretača, prostire na 205 hektara uz Dunav, između Hrvatske i Srbije. U SZ-u je opisana kao “država” koja postoji na području za koje Baek tvrdi da na njega „niko ne polaže pravo”.
Zanimljivo je da Baek, kako navodi njemački list, nikada nije ni kročio na teritoriju “svoje države”. Uprkos tome, Gapla već ima obilježja koja njeni osnivači predstavljaju kao državna: pasoše, registarske tablice, zastavu i internet stranicu. “I, naravno, ime: Federalna država Gapla. Do prave države ne nedostaje mnogo“, piše DW. Prema informacijama objavljenim na stranici te samoproglašene zemlje, Gapla bi trebala promovisati “mir i harmoniju“ među narodima te biti “moderna i inovativna nacija”. Autor Süddeutsche Zeitunga pritom cijelu pojavu smješta u širi kontekst istorije mikrodržava. “Mikrodržave su oduvijek bile neka vrsta revolucije, filozofije, neki oblik planske igre u stvarnom životu. Kako može izgledati država koja nema stare terete? Što državu čini dobrom? Mora li uopšte biti dobra? Mora li koristiti svojim građanima ili smije koristiti samo sebi?” piše Süddeutsche Zeitung.
U tekstu se podsjeća i na ranije slične projekte. Među njima je Elgarland-Vargaland, mikrodržava koju su osmislili švedski umjetnici i u kojoj je svako mogao biti kralj. Spominje se i slovenski umjetnik Peter Mlakar, koji je s kolektivom Nova slovenska umjetnost 1992. proglasio NSK državu. Ona nije imala teritoriju u fizičkom smislu, ali je stekla brojne simpatizere, između ostalog i u Nigeriji. Minhenski list napominje da mikrodržave ne nastaju uvijek samo kao umjetnički ili filozofski eksperiment. Ponekad se, navodi se, pojavljuju i kao zone slobodne trgovine, paravani za nejasne finansijske aranžmane, offshore bankarstvo, brodske prevoznike ili kazina. “Baš kao Liberland. On je u neposrednom susjedstvu Gaple, osnovan je 2015. kao, prema opisu sa internet stranice, ‘najslobodnija zemlja na svijetu’. Tamo doslovno vlada blockchain. Ko želi postati državljanin, mora uložiti u posebnu kriptovalutu.”
Prema ocjeni Süddeutsche Zeitunga, ideju Liberlanda nosili su otpor prema birokratiji i porezima, ali i očekivanja da bi se na projektu moglo zaraditi putem ulaganja. No, status te samoproglašene države ostaje isti kao i kod Gaple. “Naravno, ni Liberland nije međunarodno priznat, niko ne živi na komadu zemlje na Dunavu”, navodi Süddeutsche Zeitung, podsjećajući pritom na dugotrajni granični problem između Hrvatske i Srbije. Obje države priznaju Dunav kao relevantnu graničnu liniju, ali se ne slažu oko toga gdje granica tačno prolazi, osobito zato što je rijeka tokom decenija mijenjala tok. “Tako je nastalo mnogo malih područja na koja prava polažu ili obje zemlje ili nijedna od njih”, objašnjava njemački list.
Upravo u takvim okolnostima svoje mjesto pronalaze projekti poput Liberlanda i Gaple. Ipak, Süddeutsche Zeitung naglašava da za njihove osnivače sama teritorija nije presudna. Važnija je simbolika i dojam legitimnosti koji taj prostor pruža. “Države postoje najprije kao grupni čet na platformi Discord, a diplomatski razgovori se obavljaju na forumu Reddit. Teško je zamislivo da bi kalifornijski tinejdžeri radije živjeli na blatnjavoj obali Dunava.”
Gapla ima i vlastitu kriptovalutu, ali njeni pokretači tvrde da im novac nije glavni motiv, nego ideje. Baek pritom navodi da je interes za projekat već pokazao i poznati internet brend. “Firma MrBeasts nam je pisala i pitala kako se može uključiti. Iskreno, ne znam šta bih odgovorio.” MrBeast je jedan od najpoznatijih i najuspješnijih jutubera na svijetu, s ogromnim brojem pratilaca na društvenim mrežama i razvijenom mrežom vlastitih poslovnih projekata. Süddeutsche Zeitung piše da Baek u svojoj biografiji navodi niz inicijativa: od testa inteligencije i platforme za ocjenjivanje škola do tehnološkog YouTube kanala i elektronskih knjiga o različitim temama, uključujući i osnivanje država.
Njemački list Baeka opisuje kao ambicioznog i inteligentnog mladića, koji na trenutke podsjeća na Marka Zuckerberga i generaciju tehnoloških entuzijasta s početka 2000-tih. “Inače, izlet na Forum UN-a za mlade ECOSOC su Baek i dvojica drugih Gaplanaca finansirali kroz Gaplansku organizaciju za predstavljanje, koju plaća vlada Gaple. Prebacivanje novca iz jednog džepa u drugi već im uspijeva jednako dobro kao i velikima”, zaključuje Süddeutsche Zeitung.
