Dok se Domovinski pokret, pritisnut dramatičnim padom rejtinga i teškim unutarstranačkim potresima, grčevito pokušava redefinirati unutar vladajuće koalicije, u političkim kuloarima već se uvelike iscrtavaju konture novog preslagivanja politčke scene u Hrvatskoj. Novi broj tjednika Express donosi dubinsku analizu o “smrtno ranjenoj stranci” desnice čiji istaknuti kadrovi, razočarani vukovarskom centralizacijom, spas navodno traže u prebjegu prema HDZ-u, dok Ivan Penava istodobno i bez znanja partnera testira savezništvo sa Zoranom Milanovićem za izbore 2028. godine

Dvije godine nakon parlamentarnih izbora na kojima je Domovinski pokret ostvario najbolji rezultat u svojoj povijesti i osvojio 14 saborskih mandata, stranka Ivana Penave nalazi se u najtežoj situaciji od osnutka. Umjesto da sudjelovanje u vlasti iskoristi za širenje političkog utjecaja i dugoročno pozicioniranje kao vodeća politička opcija hrvatske desnice izvan HDZ-a, DP se danas suočava s padom popularnosti, unutarnjim sukobima, nezadovoljstvom članstva i sve glasnijim pričama o mogućim odlascima pojedinih istaknutih ljudi, stoji u analizi objavjenoj u novom broju tjednika Express.

Prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, stranka se kreće oko izbornog praga. Za političku opciju koja je prije samo dvije godine bila ključna za formiranje parlamentarne većine, riječ je o dramatičnom padu. Sugovornici iz više političkih stranaka slažu se u jednoj ocjeni, a to je da je premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković potpuno neutralizirao političku prijetnju koja je prije izbora 2024. dolazila s njegove desne strane.

Jedan sugovornik iz vrha HDZ-a objašnjava kako je Plenković napravio ono što radi već godinama. Prema njegovim riječima, on političke protivnike ne pobjeđuje frontalno, nego ih uvlači u sustav. Kad jednom uđu u Vladu, više ne mogu voditi oporbenu politiku, što se dogodilo već mnogima, a sada se događa i Domovinskom pokretu.

Međutim, krivnju za današnje stanje DP-a bilo bi prejednostavno svesti samo na političku vještinu predsjednika Vlade. Niz pogrešnih procjena, unutarnjih sukoba i kadrovskih ratova ozbiljno je nagrizao stranku iznutra. Posebno snažan udarac predstavljao je slučaj Josipa Dabre, jednog od najprepoznatljivijih ljudi Domovinskog pokreta i političara koji je godinama gradio stranačku infrastrukturu na terenu.

Upravo zato sve veće zanimanje izazivaju događaji u Otoku pokraj Vinkovaca, jedinom gradu kojim upravlja gradonačelnik iz redova Domovinskog pokreta. Ondje je posljednjih mjeseci postalo jasno da dio članstva otvoreno dovodi u pitanje način na koji Ivan Penava vodi stranku. Početkom godine raspuštene su lokalne organizacije zbog održavanja unutarstranačkih izbora. Dok je proces u većini sredina prošao bez većih problema, upravo u Otoku nastale su komplikacije koje su privukle pozornost vrha stranke. Jedan od sugovornika upoznatih sa situacijom potvrđuje da izbori u Otoku nisu održani, te da će se održati tek kad se za to steknu uvjeti.

No, ljudi bliski tamošnjoj organizaciji tvrde da se iza te formulacije krije mnogo ozbiljniji politički problem. Jedan dugogodišnji član stranke navodi kako je Penava izašao u javnost i rekao da je on maknuo Dabru, što jednostavno nije točno jer je Dabro sam dao ostavku na mjesto glavnog tajnika. Isti izvor ističe da Penava mora biti svjestan kako bez Dabre nikad ne bi pobijedili HDZ u Otoku. Prema njegovim riječima, upravo je Dabro godinama obilazio teren, stvarao kontakte i gradio mrežu ljudi koja danas predstavlja značajan dio stranačke infrastrukture.

Mnogi članovi osjećaju da se nakon svega prema njemu nije postupilo korektno, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo među ljudima koji su godinama radili za stranku. Kako navodi naš izvor, Dabri se više ne da voditi unutarstranačke bitke i krenuti u javno rušenje Penave. Čisto sumnjam u priče koje su krenule kako on nagovara prijatelja Šušnjara da preuzmu vodstvo stranke, jer koliko znam, ministar nije baš zainteresiran za tu funkciju.

Nezadovoljstvo nije povezano samo s odnosom prema Dabri. Naši sugovornici navode kako dio članova već dulje zamjera Penavi način kadroviranja nakon ulaska u vlast. Političkim kuloarima intenzivno kruže informacije kako dio istaknutih članova Domovinskog pokreta, Ante Šušnjar i Josip Dabro, žele iskaznicu DP-a zamijeniti HDZ-ovom.

Drugi sugovornik iz DP-a ističe kako su kao koalicijski partneri dobili određene pozicije, pri čemu su ljudi očekivali da će se voditi računa o cijeloj Hrvatskoj. Međutim, stalno se guraju ljudi iz Vukovara i najužeg kruga predsjednika stranke, po principu “šaraj malo brate”. Stranka je živo tijelo koje kroz pozicije moraš hraniti, pa je favoriziranje jedne struje stvorilo frustraciju, jer se moraju nagraditi ljudi koji rade na terenu.

Isti izvor dodaje i kako daljnji odnosi unutar stranke ovise o tome kako će Penava i Dabro riješiti situaciju između sebe. U više navrata unazad tjedan dana mogla se čuti i informacija kako bi Penava najradije izašao z koalicije s HDZ-om. Naš sugovornik blizak vrhu Domovinskog pokreta kaže kako ne zna koliko je to točno, ali navodno je Penavi cilj izaći iz koalicije kako bi ponovno dobio na vidljivosti i povećao rejting stranke do sljedećih izbora, kad god oni bili, što mu je najlakše napraviti iz oporbe.

Da situacija među koalicijskim partnerima nije najbolja i da je na jednom od prošlih sastanaka parlamentarne većine bilo čvrstih tonova, doznajemo i iz HDZ-a. Sugovornik iz vrha HDZ-a navodi da su se Penava i Plenković poslije toga čuli, te da je ideja da Domovinski pokret prezentira svoju Deklaraciju na nekom od budućih sastanaka, iako je sve izgledalo naglo i nepripremljeno.

Istodobno, posljednjih dana intenzivno političkim kuloarima kruže informacije kako dio istaknutih članova Domovinskog pokreta već razmatra političku budućnost izvan stranke. Posebno se spominju imena Josipa Dabre i ministra gospodarstva Ante Šušnjara, koji je mjesecima bio na glasu kao jedan od najboljih ministara iz redova DP-a među HDZ-ovcima. Prema informacijama do kojih je došao Express, preko različitih političkih i poslovnih kontakata posljednjih mjeseci puštaju se poruke kako bi upravo njih dvojica u nekom trenutku mogli završiti u HDZ-u. Takve informacije izazivaju nelagodu i u samom HDZ-u.

Jedan sugovornik iz vladajuće stranke objašnjava kako nije problem dovesti jednog ili dva čovjeka, već je problem poruka koju time šaljete vlastitim članovima. U HDZ-u postoje ljudi koji desetljećima rade za stranku i očekuju napredovanje, pa stoga svima nije prihvatljivo da netko iz druge stranke samo prijeđe i odmah dobije politički prostor. Zanimljivo je da je jedna od osoba čije se ime spominje u tim kombinacijama za Express odbacila tvrdnje o mogućem prelasku u HDZ. Ipak, činjenica da takve priče kruže dovoljno govori o stanju unutar Domovinskog pokreta.

Posljednji ozbiljniji sukob između HDZ-a i Domovinskog pokreta otvorio se oko inicijative DP-a vezane uz položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. U vrhu HDZ-a smatraju da je Penavina inicijativa došla naglo, bez prethodnih dogovora s koalicijskim partnerima i u politički osjetljivom trenutku uoči novih političkih procesa u BiH. Sugovornici iz HDZ-a tvrde kako je Domovinski pokret, ako je pitanje Hrvata u BiH smatrao prioritetom, takve zahtjeve mogao postaviti još tijekom pregovora o formiranju vladajuće većine. Umjesto toga, kažu, DP je pitanje otvorio tek sad, stvarajući dojam da se želi profilirati kao oporba unutar vlasti. Na jednom od sastanaka parlamentarne većine navodno su se mogli čuti i povišeni tonovi, a odnosi između Andreja Plenkovića i Ivana Penave nakon toga nisu bili na uobičajenoj razini komunikacije.

Izvor iz HDZ-a upozorava kako se ne može biti dio vladajuće većine i ponašati se kao oporba. Da su stvarno htjeli voditi brigu o Hrvatima u BiH, mogli su to tražiti pri pristupanju koaliciji, a ne sada u osjetljivom trenutku pred izbore u BiH, što ocjenjuje kao čistu improvizaciju. Ističe i kako premijeru u ovom trenutku nije nakana izbaciti Domovinski pokret iz koalicije, pa u Banskim dvorima zasad nema želje za rušenjem postojećeg partnerstva.

Više sugovornika tvrdi kako Plenković navodno već ima razrađene alternativne modele parlamentarne većine i bez Domovinskog pokreta, no u ovom trenutku ne postoji politički interes za preslagivanje odnosa, pa je sve ostalo u statusu quo. Međutim, posljednji spor oko BiH pokazao je da između HDZ-a i Domovinskog pokreta postoje sve veća politička razilaženja koja bi u budućnosti mogla prerasti u ozbiljniji sukob. Naš izvor iz većine poručuje da oni stabilnost imaju i samo žele da sve funkcionira normalno, te da će tek vidjeti što će DP staviti na papir te deklaracije.

Također napominje kako parlamentarnu većinu čine i desnije i liberalnije stranke. DP se voli predstavljati kao važniji partner od drugih, no vladajući ističu da im sami zastupnici DP-a ne bi bili dovoljni za većinu bez ostalih partnera, čega u DP-u moraju biti svjesni. Sugovornik zaključuje da u koaliciji moraju poštovati činjenicu da ne mogu komunicirati stvari koje nisu dogovorene s ostalima, dodajući da se DP ponaša kao što se nekad ponašao Most, čija je sudbina dobro poznata.

Zanimljivo je da se u tom trenutku aktualizirala priča povezivanja Domovinskog pokreta s drugim procesom koji posljednjih mjeseci zaokuplja pozornost političkih krugova, a to su planovi predsjednika Zorana Milanovića nakon isteka mandata. Kako tvrde sugovornici iz HDZ-a i SDP-a, već se neko vrijeme govori o mogućnosti da Milanović za iduće parlamentarne izbore pokuša okupiti široku političku platformu sastavljenu od nezavisnih pojedinaca, umjerenih suverenista i dijela centra. Cilj bi bio osvojiti između 20 i 25 saborskih mandata te postati nezaobilazan faktor u formiranju buduće vlade.

Takav projekt predstavljao bi problem ne samo za HDZ nego i za SDP. Dok bi HDZ mogao izgubiti dio umjerenih birača centra, SDP bi se suočio s činjenicom da Milanovićev osobni politički kapital danas nadilazi snagu same stranke. Projekt bi ciljao upravo na prostor centra koji danas ostaje politički nepopunjen, ali i na dio umjereno suverenističkih birača koji su razočarani HDZ-om i stanjem na desnici. U tom kontekstu pojedini mediji već kalkuliraju da bi Penava mogao podržati Milanovića ako ovaj odluči izaći na izbore.

Sugovornik upoznat s razgovorima tvrdi kako Milanović smatra da je HDZ pod Plenkovićem postao previše vezan uz europske političke strukture te da je zanemario dio nacionalnih i suverenističkih tema, zbog čega pokušava održavati korektne odnose s Penavom. Pojedini mediji zadnjih tjedan dana pisali su i o tome kako se Penava često susreće s predsjednikom Zoranom Milanovićem. Iz vrha HDZ-u kratko poručuju da su svjesni toga i da prate što se događa, ali da ih to do sada nije sprječavalo u bilo čemu.

No, pravo je pitanje ima li Domovinski pokret uopće dovoljno političke snage da bude relevantan partner bilo kome, te kako bi se to odrazilo na Milanovićev odnos s SDP-om, jer ta stranka sasvim sigurno ne bi pristala na široku koaliciju u kojoj se nalazi DP. Ipak, ako se sadašnji trendovi nastave, Domovinski pokret mogao bi postati još jedan u nizu političkih projekata hrvatske desnice koji su nakon kratkog uspona završili u političkoj marginalizaciji. U tom slučaju, borba za birače koje je nekoć okupljao DP preselit će se na relaciju između HDZ-a i Milanovića. Ako bi dio DP-ovih birača i kadrova na kraju završio u projektu koji bi predvodio Milanović, politička scena pred izbore 2028. godine mogla bi izgledati potpuno drukčije od današnje.

IZVOR: Express