Dok su bliske veze s Moskvom Kini omogućile pristup jeftinoj ruskoj energiji i oružju, odnosi između Xi Jinpinga i Vladimira Putina zakomplicirali su kineske napore da poveća trgovinu sa zapadnim zemljama.
Kineski predsjednik Xi Jinping stigao je jučer u Moskvu u četverodnevnu državnu posjetu s ciljem produbljivanja „međusobnog povjerenja“ između njega i ruskog predsjednika Vladimira Putina, saopćeno je iz Pekinga.
Zvaničnici planiraju potpisati niz sporazuma tokom posjete, a očekuje se da će dvojica lidera na bilateralnom sastanku razgovarati o Ukrajini i odnosima Rusije i SAD-a, saopćio je Kremlj.
Xi je počasni gost na godišnjoj ruskoj paradi povodom Dana pobjede u petak, politički važnoj proslavi kojom se obilježava 80. godišnjica poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.
Dok su bliske veze s Moskvom Kini omogućile pristup jeftinoj ruskoj energiji i oružju, odnosi između Xi Jinpinga i Vladimira Putina zakomplicirali su kineske napore da poveća trgovinu sa zapadnim zemljama, tvrde analitičari.
Ipak, za Moskvu i Peking, “ratna investicija” u njihov višedecenijski odnos masovno se isplatila, uz moguće dodatne koristi s obzirom na to da Trumpova protekcionistička trgovinska politika tjera mnoge zemlje da Kinu vide kao alternativu Washingtonu.
Uprkos tome, kineska bliskost s Moskvom sada otežava pokušaje Pekinga da se približi Evropi kao odgovor na trgovinski rat sa SAD-om. “Otvoreno svrstavanje uz Putina pojačava sumnje da je Kina spremna stati uz revizionističke sile,” upozorio je jedan stručnjak za Kinu, dodajući da to zabrinjava i Evropu i dijelove Azije.
Posjeta Xi Jinpinga Moskvi naglasila je izazove povezane s očiglednim ciljem administracije Donalda Trumpa da spriječi zbližavanje Rusije i Kine. Xi je u srijedu, pišući za ruske medije, poručio da obje zemlje „moraju osujetiti sve planove koji žele oslabiti naše veze“.
Zvaničnici u Washingtonu više puta su isticali da žele postići ono što analitičari nazivaju “obrnutim Nixonom” – aludirajući na Nixona koji je 1970-ih uspostavio diplomatske odnose s Kinom kako bi izolirao tadašnji Sovjetski Savez.
Ipak, stručnjaci podsjećaju na historiju sukoba između Kine i Rusije, rusku zabrinutost zbog kineskog utjecaja na ruskom istoku, kao i kineski oprez prema ruskom militarizmu – što sve predstavlja ograničenja u njihovom partnerstvu.
U Kini i dalje postoje dileme o tome koliko blisko Peking zaista želi sarađivati s Moskvom.
Ruske proslave Dana pobjede, koje su prvobitno osmišljene kako bi se obilježila sovjetska borba protiv nacista u Drugom svjetskom ratu, vremenom su postale prilika za Vladimira Putina da jača nacionalizam i — u novije vrijeme — oda počast ruskim vojnicima koji ratuju u Ukrajini.
Taj praznik je „glavno marketinško oruđe koje se koristi za legitimizaciju sadašnjeg političkog režima u Rusiji“, izjavio je jedan ruski analitičar, ističući da on stvara vezu između Putina i historijske vojne pobjede.
Slogan „možemo to ponoviti“ postaje sve popularniji, dok Kremlj već dugo, bez dokaza, tvrdi da se rat u Ukrajini vodi radi „denacifikacije“ te zemlje.
Ovakvo „selektivno čitanje ruske historije“ ključni je element koji je Putina naveo na invaziju, smatra jedan od vodećih poznavalaca historije Drugog svjetskog rata.
