Dom lordova britanskog Parlamenta održat će 11. juna posebnu raspravu o političkoj i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, a kao zvanična podloga za ovu debatu objavljen je opsežan izvještaj koji upozorava na dramatičnu institucionalnu krizu, eskalaciju secesionističkih poteza iz Republike Srpske i destabilizirajući uticaj Rusije na Zapadnom Balkanu

U trenucima kada se geopolitička tektonika Evrope pomijera pod pritiskom ukrajinskog rata, a balkanski zamrznuti konflikti ponovo prijete izbijanjem na površinu, britanski Dom lordova otvara raspravu o Bosni i Hercegovini. Sjednica zakazana za 11. juni, inicirana od strane baronese Arminke Helić, dolazi neposredno nakon objavljivanja opsežnog i duboko uznemirujućeg izvještaja Biblioteke Doma lordova.

Ovaj dokument, naslovljen “Bosna i Hercegovina: Politička i sigurnosna situacija”, nudi oštru analizu stanja zemlje koja se bori s unutrašnjom paralizom, eskalirajućim secesionizmom i opasnim vanjskim uticajima, dok istovremeno pokušava održati stabilnost trideset godina nakon završetka krvavog rata.

Službeni London kroz ovaj brifing šalje jasnu poruku: stabilnost Zapadnog Balkana nije periferno pitanje za Ujedinjeno Kraljevstvo, već kritična tačka evropske sigurnosti. U vremenu kada se međunarodne institucije suočavaju sa dubokim podjelama, izvještaj Doma lordova mapira ključne neuralgične tačke Bosne i Hercegovine, od institucionalne blokade i političkih kriza do promjena u međunarodnom vojnom i civilnom prisustvu koje bi mogle redefinisati budućnost ove države.

Okosnicu britanske parlamentarne analize čini detaljan pregled političkih potresa u entitetu Republika Srpska. Izvještaj se ne libi stvari nazvati pravim imenom, identifikujući separatističku agendu bivšeg predsjednika tog entiteta, Milorada Dodika, kao primarni generator nestabilnosti. Britanski analitičari podsjećaju na kontinuitet ove politike, ali naglašavaju da je situacija ušla u dramatičnu fazu nakon februara 2025. godine, kada je Dodik osuđen zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika.

Ono što je uslijedilo, prema analizi Doma lordova, predstavlja direktan nasrtaj na ustavnopravni poredak zemlje. Narodna skupština Republike Srpske odgovorila je usvajanjem zakona kojima se odbacuje autoritet državnih pravosudnih organa i agencija za provođenje zakona na teritoriji tog entiteta. U očima Londona, ovo nije tek politička retorika za unutrašnju upotrebu, već institucionalno demontiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma koje direktno ugrožava mir.

Dodatni sloj nestabilnosti unijeli su predsjednički izbori u Republici Srpskoj iz novembra 2025. godine. Pobjeda aktuelnog predsjednika Siniše Karana ostala je u sjeni dubokih izbornih kontroverzi. Centralna izborna komisija BiH bila je prisiljena narediti djelimično ponavljanje glasanja zbog masovnih neregularnosti, što je, prema izvještaju, dodatno narušilo legitimitet entitetskih vlasti i produbilo nepovjerenje građana u demokratske institucije.

Paralelno sa institucionalnim udarima, dokument dokumentuje i dramatičan pad u poštovanju ljudskih prava, pozivajući se na izvještaje specijalnih izvjestitelja UN-a o sve većim pritiscima, prijetnjama i pravnom progonu novinara, aktivista i boraca za ljudska prava u Banjoj Luci.

Britanski izvještaj se osvrće i na efikasnost i domete međunarodnog odgovora na krize u BiH. Podsjeća se da su Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države još 2022. godine uvele oštre sankcije Miloradu Dodiku i drugim visokim zvaničnicima i organizacijama iz Republike Srpske, uključujući zamrzavanje imovine i zabrane putovanja, zbog pokušaja podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti države.

Međutim, dokument implicitno ukazuje na ozbiljan problem u provođenju jedinstvene zapadne strategije: hronični nedostatak konsenzusa unutar Evropske unije. Dok London i Washington djeluju odlučno kroz mehanizme sankcija, Brisel ostaje blokiran unutrašnjim otporima pojedinih država članica, što secesionističkim strukturama ostavlja manevarski prostor. Iako Vijeće Evropske unije redovno usvaja zaključke o proširenju u kojima se deklarativno naglašava podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, izostanak konkretnih, kolektivnih kaznenih mjera slabi ukupni pritisak na aktere koji blokiraju državu.

Posebno poglavlje izvještaja posvećeno je polugodišnjoj debati o Bosni i Hercegovini u Vijeću sigurnosti UN-a, održanoj 12. maja 2026. godine. Ova sjednica označila je svojevrsnu prekretnicu. Odlazeći visoki predstavnik Christian Schmidt predstavio je svoj posljednji izvještaj, opisujući sigurnosnu situaciju u BiH kao “stabilnu, ali izuzetno krhku”. Schmidtova ostavka, koja je uslijedila ubrzo nakon toga, otvorila je opasnu institucionalnu i diplomatsku prazninu.

U New Yorku su se ponovo jasno manifestovale duboke geopolitičke podjele oko Bosne i Hercegovine. S jedne strane, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović oštro je upozorio svjetske lidere na destruktivno djelovanje Beograda i Banje Luke, tražeći odlučniju reakciju međunarodne zajednice. S druge strane, nastao je duboki razdor u pogledu budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR).

Dok su Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države i Francuska čvrsto branile legitimitet OHR-a kao ključnog stuba dejtonske arhitekture i garantora mira, Rusija i Kina su iskoristile Schmidtov odlazak da ponovo ospore samu instituciju visokog predstavnika, zahtijevajući njeno hitno i potpuno ukidanje. Za London, takav scenario predstavljao bi kapitulaciju pred politikom podjela i ostavljanje BiH na milost i nemilost unutrašnjim i vanjskim destruktivnim silama.

Izvještaj Doma lordova posvećuje značajnu pažnju vanjskim akterima i fenomenu malignog stranog uticaja na Zapadnom Balkanu. U dokumentu se naglašava da stabilnost Bosne i Hercegovine ne ugrožavaju samo lokalni lideri, već da se kriza u zemlji koristi kao poluga u širem geopolitičkom sukobu između Rusije i Zapada.

Moskva se u analizi identifikuje kao ključni sponzor političke destabilizacije, koja kroz diplomatsku podršku secesionističkim potezima u Banjoj Luci nastoji skrenuti pažnju Zapada sa rata u Ukrajini i spriječiti dalju integraciju regiona u NATO i Evropsku uniju. Kina se, s druge strane, posmatra kroz prizmu ekonomske penetracije i dugoročnog širenja uticaja kroz infrastrukturne projekte, ali i kroz sinhronizovano djelovanje sa Rusijom u Vijeću sigurnosti UN-a kada je u pitanju slabljenje međunarodnog nadzora u BiH. Za Britaniju, koja redefiniše svoju globalnu ulogu u okviru strategije “Globalna Britanija”, suprotstavljanje ovim uticajima na Balkanu predstavlja prioritet od prvorazrednog strateškog značaja.

Kada se govori o sigurnosnom aspektu, izvještaj se detaljno bavi ulogom vojnih snaga Evropske unije u BiH (EUFOR), poznatijih kao Operacija Althea. Ova misija, koja je naslijedila NATO-ov SFOR, prepoznata je kao ključni garant očuvanja sigurnog i stabilnog okruženja.

Dokument analizira složenost mandata misije Althea, čije se produženje glasa svake godine u Vijeću sigurnosti UN-a. U kontekstu ruskog veta, stabilnost ove misije visi o koncu, što izaziva ozbiljnu zabrinutost u Londonu. Britanski vojni i politički stratezi u izvještaju naglašavaju da bi bilo kakvo slabljenje ili prekid misije EUFOR-a stvorilo opasan bezbjednosni vakuum koji bi lokalne paravojne i policijske strukture pod kontrolom secesionista mogle iskoristiti za destabilizaciju na terenu. Zbog toga se unutar Doma lordova zagovara spremnost za alternativne scenarije, uključujući i potencijalni povratak snažnijeg prisustva NATO-a ukoliko misija Althea bude blokirana u Ujedinjenim nacijama.

Zvanični stav Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, koji prožima cijeli izvještaj i koji će braniti lordovi tokom predstojeće debate, ostaje nepokolebljivo pro-bosanski i okrenut očuvanju suvereniteta zemlje. Britanski diplomate, predvođeni ambasadorom Jamesom Kariukijem, kontinuirano ponavljaju poruku da budućnost Bosne i Hercegovine i njenih građana ne smije i ne može biti talac etničkih podjela i sebičnih političkih interesa.

London poručuje da puna podrška državnim institucijama, vladavini prava i ustavnom poretku nema alternativu. Vlada UK u svojim komentarima jasno stavlja do znanja da će iskoristiti sve diplomatske, ekonomske i političke alate koji joj stoje na raspolaganju kako bi odvratila svakoga ko pokušava jednostrano rušiti institucije države ili ugroziti teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Rasprava u Domu lordova 11. juna neće biti samo formalna parlamentarna razmjena mišljenja. Ona predstavlja jasan signal da je britanska politika svjesna opasnosti koje vrebaju na jugoistoku Evrope. Izvještaj Biblioteke Doma lordova postavlja jasnu dijagnozu: Bosna i Hercegovina se nalazi u dubokoj, sistemskoj krizi koja zahtijeva hitnu, koordinisanu i odlučnu akciju međunarodne zajednice.

Za Ujedinjeno Kraljevstvo, Bosna i Hercegovina nije daleko, strano pitanje. Poučeni gorkim iskustvom iz devedesetih godina prošlog vijeka, kada je neodlučnost međunarodne zajednice dovela do stravičnih stradanja i genocida u Srebrenici, britanski lordovi ulaze u ovu raspravu sa punom sviješću o odgovornosti koju London nosi kao jedan od svjedoka Dejtonskog sporazuma. Izbor je jasan – ili će Zapad preuzeti inicijativu i snažno podržati funkcionalnost bosanskohercegovačke države, ili će dopustiti da se krhki mir, građen tri decenije, uruši pod teretom secesionizma i geopolitičkih igara velikih sila. Rasprava u Londonu mogla bi definisati smjernice za novu, odlučniju britansku politiku prema Sarajevu u godinama koje dolaze.

Cijeli izvještaj pročitajte OVDJE.