Pakt bi mogao donijeti ogromne profite američkim kompanijama, ali će vjerovatno izazvati i zabrinutost zbog širenja nuklearnog naoružanja na Bliskom istoku
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, zvanično je odobrio historijski sporazum sa Saudijskom Arabijom koji će ovoj zemlji obezbijediti civilni nuklearni program i potencijalno otvoriti vrata za obogaćivanje uranijuma na teritoriji kraljevstva, navode zvaničnici administracije.
Novi pakt, koji bi trajao 30 godina, procjenjuje se na desetine milijardi dolara. Osmišljen je tako da američkim kompanijama osigura centralnu ulogu u razvoju nuklearne infrastrukture Saudijske Arabije, istovremeno isključujući druge strane konkurente.
Ključna odredba novog sporazuma omogućila bi američkim kompanijama da izgrade postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Saudijskoj Arabiji ukoliko zajednička američko-saudijska studija utvrdi da bi takav korak bio opravdan.
Ova odredba dala bi Sjedinjenim Državama utjecaj na saudijski nuklearni program i, prema riječima zvaničnika Trumpove administracije, instrument da se spriječi njegovo korištenje u vojne svrhe.
Međutim, sporazum, koji bi u narednim danima trebao biti dostavljen Kongresu na razmatranje, nesumnjivo će izazvati kontroverze među mnogim zakonodavcima koji se protive širenju nuklearne tehnologije na nestabilnom Bliskom istoku.
Zakonodavcima će biti izuzetno teško blokirati ovaj sporazum jer bi za to bila potrebna zajednička rezolucija i dvotrećinska većina kako bi se, ukoliko bude potrebno, poništio eventualni predsjednički veto.
Trump je odobrio sporazum krajem prošle sedmice, a očekuje se da će ga u srijedu potpisati američki ministar energetike Chris Wright. On je o sporazumu govorio tokom svog prvog inostranog putovanja u region u aprilu 2025. godine sa svojim saudijskim kolegom, princom Abdulazizom bin Salmanom, koji će također potpisati dokument.
“Sporazum bi mogao pomoći u revitalizaciji američke nuklearne industrije, jačanju veza između Sjedinjenih Država i Saudijske Arabije, te uskraćivanju strateški važne uloge Rusiji i Kini u saudijskom nuklearnom programu”, izjavio je Robert Einhorn, bivši visoki zvaničnik State Departmenta koji je savjetovao i republikanske i demokratske administracije o pitanjima neširenja nuklearnog oružja.
“Ipak, ukoliko ne bude sadržavao adekvatna ograničenja, uključujući ona koja se odnose na obogaćivanje, mogao bi povećati rizike od širenja nuklearnog oružja na Bliskom istoku i šire”, dodao je Einhorn.
Saudijski zvaničnici već dugo tvrde da je sporazum neophodan kako bi se kraljevstvu omogućio razvoj nuklearne industrije, koja bi se oslanjala na nedokazana nalazišta uranijuma u pokušaju da se zadovolje domaće energetske potrebe. To bi oslobodilo veći dio njihove proizvodnje nafte za izvoz i značajno povećalo državne prihode.
Saudijska Arabija insistira na tome da su njene namjere isključivo miroljubive, iako je prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, de facto lider zemlje, još 2018. godine izjavio da će njegova nacija, ukoliko Iran ikada razvije nuklearno oružje, slijediti taj primjer.
Kompanija Westinghouse Electric i njen reaktor AP1000 bili bi jedni od najvećih korisnika ovog sporazuma. Reaktor AP1000 proizvodi oko 1.100 megavata električne energije, što je dovoljno za snabdijevanje grada srednje veličine ili velikog data centra za vještačku inteligenciju.
Sve veći fokus zakonodavaca bit će usmjeren na to da li su zaštitne mjere u sporazumu adekvatne da zauvijek zatvore vrata razvoju potencijalnog nuklearnog oružja u vrijeme aktivnih ratnih sukoba na Bliskom istoku.
Prema sporazumu, nove energetske reaktore i drugu nuklearnu tehnologiju osigurale bi američke kompanije, uz potencijalno sporednu ulogu za neke od njihovih stranih dobavljača.
Kako projekti reaktora budu napredovali, američki i saudijski zvaničnici također će provesti dvogodišnju studiju kako bi ispitali isplativost obogaćivanja za Saudijsku Arabiju, uključujući i procjenu da li bi bilo komercijalno opravdano obogaćivati uranijum na saudijskom tlu umjesto oslanjanja na uvozno gorivo.
Ukoliko studija zaključi da je domaće obogaćivanje opravdano, Amerikanci bi izgradili postrojenje za obogaćivanje pod tajnim sporazumom “crne kutije” koji bi spriječio prijenos osjetljive tehnologije obogaćivanja vlastima u Rijadu.
Zvaničnici Trumpove administracije tvrde da bi striktna američka uloga spriječila da se obogaćeni uranijum preusmjeri u vojne svrhe i osigurala da se istrošeno gorivo iz reaktora ne može ponovo preraditi za pravljenje bombe.
Ako se Sjedinjene Države usprotive nastavku obogaćivanja nakon studije, kraljevstvo ne bi moglo vršiti obogaćivanje samostalno niti s drugim stranim partnerom u narednih 10 godina.
Zvaničnici administracije u Washingtonu čvrsto stoje pri stavu da bi centralna uloga Amerike u saudijskom nuklearnom programu garantovala da obogaćivanje ostane isključivo u miroljubive svrhe.
S druge strane, kritičari upozoravaju da bi ustupanje nuklearnog programa Saudijskoj Arabiji, posebno onog s kapacitetom za obogaćivanje ili preradu plutonijuma, direktno podstaklo širenje nuklearne tehnologije na Bliskom istoku. Za razliku od Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijska Arabija je odbila takozvani “zlatni standard”, odnosno međunarodnu obavezu da neće obogaćivati uranijum na domaćem tlu niti prerađivati istrošeno reaktorsko gorivo.
“Kuda ide Saudijska Arabija, idu i Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska i Egipat. Ideja da će ovo imati sretan kraj je deluzivna”, izjavio je Henry Sokolski, izvršni direktor Centra za edukaciju o politici neširenja nuklearnog oružja.
Debata oko saudijskog nuklearnog sporazuma dodatno je intenzivirana zbog spora o budućim inspekcijama postrojenja.
Saudijci su decidno odbili “Dodatni protokol”, sporazum koji provodi Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), a koji bi omogućio znatno strožiji nadzor i inspekcije. Trumpovi zvaničnici tvrde da će odvojeni sporazum ispregovaran sa Saudijcima i dalje pružati adekvatan nadzor nad lokacijama koje obezbjeđuju Sjedinjene Države. Ipak, kritičari smatraju da će ovaj plan biti apsolutno nedovoljan za istragu sumnjivih nuklearnih aktivnosti koje ne uključuju direktno Ameriku.
Novi Trumpov sporazum kontroverzan je i iz širih vanjskopolitičkih razloga.
Bidenova administracija bila je spremna unaprijediti nuklearnu saradnju s Rijadom, ali je taj sporazum čvrsto uslovila spremnošću Saudijske Arabije da normalizuje odnose s Izraelom. Izgledi za tu normalizaciju nepovratno su narušeni napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. godine i kasnijom višemjesečnom izraelskom vojnom intervencijom u Gazi.
Iako je Trump i ranije pozivao Saudijsku Arabiju i druge islamske države da se pridruže Abrahamskim sporazumima, on ovim potezom ne insistira na tome da Rijad uspostavi diplomatske veze s Izraelom kako bi kupio američku nuklearnu tehnologiju i pokrenuo svoj civilni nuklearni program.
Sporazum sa Saudijcima također dolazi u osjetljivom trenutku kada Bijela kuća nastavlja pokušaje da izvrši maksimalan pritisak na Iran da ograniči svoj nuklearni program i preda svoje zalihe visoko obogaćenog uranijuma međunarodnoj zajednici.
Iran i Saudijska Arabija su dugogodišnji regionalni rivali, a kritičari tvrde da sporazum stavlja Trumpovu administraciju u izrazito neugodnu poziciju u kojoj insistira da Teheran prihvati stroga ograničenja svojih nuklearnih napora, dok istovremeno i otvoreno pomaže Saudijskoj Arabiji da razvije civilni nuklearni program. Trumpovi zvaničnici odbacuju ove tvrdnje, ističući da nema kontradiktornosti ukoliko je saudijski program podložan efikasnim zaštitnim mjerama.
“Budite uvjereni da ovi sporazumi održavaju najviše standarde nuklearne sigurnosti i neširenja naoružanja, oslanjajući se pritom na najbolju svjetsku nuklearnu tehnologiju i naučnike, dizajniranu upravo ovdje u Sjedinjenim Državama”, poručio je ministar Wright u zvaničnom saopćenju. “Zahvaljujući predsjedniku Trumpu, američka nuklearna renesansa je u toku i donijet će dugoročne benefite američkom i saudijskom narodu.”
Demokratski i republikanski predsjednici decenijama su se opirali naporima zemalja Bliskog istoka da obogaćuju uranijum. No, blokiranje ovog historijskog sporazuma vjerovatno će biti teška, gotovo nemoguća bitka za zakonodavce koji mu se protive.
Pojedini američki zakonodavci tvrde da je nuklearni sporazum sa Saudijskom Arabijom toliko osjetljivo pitanje da bi trebao podlijegati daleko strožijim standardima Kongresa. Godine 2018., grupa demokratskih i republikanskih poslanika sponzorisala je zakon koji bi blokirao nuklearnu saradnju s Rijadom osim ukoliko Kongres ne izglasa potvrdnu odluku.
Jedan od senatora koji se tada glasno zalagao za ovu višu prepreku bio je i tadašnji republikanski senator sa Floride Marco Rubio, aktuelni Trumpov državni sekretar. Taj prijedlog zakona, međutim, nikada nije stavljen na glasanje.
IZVOR: The Wall Street Journal, Bosna.hr
