Nakon inicijative austrijskog kancelara Christiana Stockera, ministrica za Evropu i integracije Claudia Bauer najavila je izradu prijedloga o ustavnoj zabrani političkog islama u Austriji. Dok vladajući najavljuju opsežne zakonske reforme i borbu protiv najveće opasnosti savremenog doba, opoziciona Slobodarska partija oštro kritikuje potez, nazivajući ga praznim političkim manevarom

Ministrica za Evropu i integracije Claudia Bauer trenutno priprema prijedlog zakonske zabrane političkog islama, slijedeći inicijativu austrijskog kancelara Christiana Stockera (obojica iz Austrijske narodne stranke, ÖVP). Kako je saopćeno, Bauer planira u najkraćem roku dostaviti sažetak prijedloga koalicijskim partnerima, Socijaldemokratskoj partiji (SPÖ) i stranci NEOS, ističući da temelj za ovaj potez leži u samom vladinom programu.

Ministrica integracija naglašava da želi što prije preći s riječi na djela. Prema njenim riječima, vladin program pruža jasnu osnovu kako za samu zabranu, tako i za širok paket pratećih mjera u oblasti zakona o udruženjima, kulturnog prava i brojnim drugim pravnim segmentima. Bauer dodaje da ovoj inicijativi pristupa na jednak način kao i ranijoj zabrani nošenja marama za djecu, široko i obuhvatno.

Politički islam i njegove organizacije u Austriji i Evropi moraju se suzbiti svim raspoloživim sredstvima, poručila je Bauer, označivši ovu pojavu kao najveću opasnost savremenog doba. Ona podsjeća da se politički islam stavlja iznad demokratske pravne države, teži preoblikovanju društva i države, direktno ugrožava slobode djevojčica i žena, te napada sve vjerske zajednice koje u Austriji mirno i prirodno koegzistiraju.

Inicijativu je prethodno pokrenuo kancelar Stocker, koji je u više intervjua zatražio ustavno definisanje zabrane političkog islama. U videoporuci usmjerenoj javnosti, Stocker se dotakao i izazova u oblasti migracija i integracije, napominjući da većina stanovnika poštuje pravila i želi biti dio društva, ali da država ne smije zatvarati oči pred onima koji to odbijaju.

Prijedlog ustavne zabrane u subotu je podržala i Sylvia Mayer, šefica Direkcije za državnu sigurnost i obavještajne poslove (DSN). Mayer je istakla da se borba protiv legalističkog islamizma mora voditi na više nivoa i s jasnim ciljevima, uz jačanje društvene svijesti o opasnostima koje on predstavlja za demokratiju, kao i uz pružanje pune podrške sigurnosnim službama u istragama.

S druge strane, lider Slobodarske partije (FPÖ) Herbert Kickl oštro je kritikovao najavu, optuživši kancelara za nedostatak kredibiliteta. Kickl podsjeća da je Narodna stranka u prošlosti višekratno odbijala slične prijedloge njegova opoziciona bloka, te da upravo ÖVP snosi odgovornost što zakon o zabrani političkog islama još ne postoji. Najavu kancelara Stockera opisao je kao prazan PR potez bez stvarne političke volje.

Iako koalicioni partneri ne odbijaju prijedlog u potpunosti, iz stranke Neos upozoravaju da je za takav potez neophodna besprijekorna pravna definicija koja može izdržati sudski test, pozivajući istovremeno da se ogranci radikalno-islamističkog Muslimanskog bratstva uvrste na listu terorističkih organizacija Evropske unije. S druge strane, socijaldemokrate pozivaju na suzdržanost, naglašavajući da se borba za zaštitu demokratije mora voditi jednako odlučno i protiv desničarskog ekstremizma te identitetskih pokreta.

Međutim, iza ove zakonodavne ofanzive krije se duboka kriza unutar samog ÖVP-a. Stranka se trenutno bori s unutrašnjim razmiricama, suprotstavljenim interesima svojih moćnih strukovnih saveza i odsustvom jasne političke vizije. Sukobi između Poljoprivrednog saveza s jedne te Gospodarskog saveza i Saveza industrije s druge strane, koji su kulminirali oko donošenja Zakona o zaštiti klime, ostavili su resorne ministre bez stvarni poluga utjecaja. Situaciju dodatno usložnjavaju pokrajinski lideri koji vlastite političke račune često namiruju napadajući centralu u Beču.

Rastuća nervoza u redovima narodnjaka direktna je posljedica sumornih prognoza pred nadolazeće pokrajinske izbore u Tirolu, Gornjoj Austriji, Koruškoj, Salzburgu i Donjoj Austriji. Prema najnovijem istraživanju agencije Market za list Der Standard, ÖVP je potonuo na svega 18 posto podrške, što je njihov najlošiji rezultat od decembra i dramatičan pad u odnosu na 26,3 posto osvojenih na saveznim izborima 2024. godine. Podaci nagovještavaju strmoglav pad u Gornjoj Austriji, gdje desničarska Slobodarska partija (FPÖ) u anketama vodi sa 35 procenata, dok ÖVP zaostaje na 25 posto, rizikujući gubitak pozicije pokrajinskog premijera i ključnog industrijskog uporišta.

U samoj vladajućoj koaliciji nalaze se suprotstavljeni politički profili i lične ambicije. Dok kancelaru Stockeru analitičari zamjeraju nedostatak autoriteta i prekomjerno insistiranje na ulozi moderatora, pojedini ministri, poput Claudie Bauer ili ministra unutrašnjih poslova Geralda Karnera, nastoje izgraditi profil tvrdolinijaša u pokušaju da pariraju FPÖ-u. Ljetni period za Vladu nije bio odmor nego test izdržljivosti, gdje su reforme vojnog roka i paket pomoći protiv suše doveli trojnu koaliciju na samu ivicu opstanka.

Pravo iskušenje tek slijedi s dolaskom jeseni, kada na dnevni red dolaze nova krizna žarišta, prije svega redefiniranje socijalne pomoći, gdje ÖVP insistira na strožijim sankcijama, dok SPÖ nastoji sačuvati svoj socijalni identitet. Izazov predstavlja i razrada operativnog plana za postizanje klimatske neutralnosti do 2040. godine. Ukoliko Vlada nastavi funkcionisati po principu kompromisa na nivou najnižeg zajedničkog imenitelja i nakon javnih sukoba, najveća opasnost za opstanak koalicije neće doći od opozicije, nego iz vlastitih redova.

IZVOR: Bosna.hr, APA, Der Standard