Glavni pregovarač i dosadašnji zamjenik Yahye Sinwara, Khalil al-Hayya, novi je politički lider Hamasa. Njegovim izborom u Centralnom vijeću Šure okončano je upravljanje kolektivnog organa formiranog nakon serije izraelskih atentata na cjelokupni historijski vrh pokreta. Al-Hayya preuzima vođenje organizacije u trenutku dok se Gaza suočava s humanitarnom katastrofom, a Hamas priprema za predevanje administrativne vlasti tehnokratskom tijelu pod pokroviteljstvom UN-a

Palestinski pokret Hamas izabrao je Khalila al-Hayyu za novog šefa svog političkog biroa. Time je okončan gotovo dvogodišnji vakuum na čelu organizacije nakon pogibije Yahye Sinwara u oktobru 2024. godine. Izbor al-Hayye, dosadašnjeg glavnog pregovarača i Sinwarovog zamjenika, označava pobjedu rukovodstva iz Gaze nad onim iz dijaspore, ali i potvrđuje da pokret ne odstupa od strategije vođene od oktobra 2023. godine.

Izbor u Centralnom vijeću Šure bio je izuzetno tijesan. Al-Hayya je savladao Khaleda Meshala, bivšeg šefa političkog biroa i vodeću figuru diplomatskog krila pokreta, rezultatom 35 prema 34 glasa. Od Sinwarove smrti, Hamasom je upravljalo peteročlano kolektivno vijeće u kojem su, pored al-Hayye i Meshala, bili Ismail Darwish, Zaher Jabarin i Nizar Awadallah. Rezultat glasanja razotkriva duboke unutrašnje podjele u organizaciji koja, uprkos višegodišnjoj intenzivnoj vojnoj ofanzivi i gubitku ključnih političkih i vojnih komandanata, i dalje zadržava značajan uticaj u Pojasu Gaze.

Nakon ubistva bivšeg šefa političkog biroa Ismaila Haniyeha u Teheranu u julu 2024. i njegovog zamjenika Saleha al-Arourija, al-Hayya je viđen kao vodeći kandidat za preuzimanje pokreta. Rođen 1960. godine u Gazi, al-Hayya je 1997. doktorirao nauke o Hadisu na Univerzitetu za Sveti Kur'an u Sudanu, a 2006. izabran je u Palestinsko zakonodavno vijeće kao predstavnik grada Gaze. U unutrašnjim stranačkim izborima 2021. godine preuzeo je Ured za arapske i islamske odnose.

Iako važi za bliskog saradnika tzv. „osovine otpora“ pod vodstvom Irana, analitičari ga opisuju kao pragmatičnu figuru. Unutar Hamasa postoje frakcije koje su znatno radikalnije i naklonjenije Teheranu od samog al-Hayye, dok je njegov poraženi protivnik Meshal zagovarao smanjenje ovisnosti o Iranu i jačanje veza sa Saudijskom Arabijom i Jordanom.

Iz svoje rezidencije u Kataru, al-Hayya je godinama vodio pregovore o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika. U oktobru je vodio direktne razgovore o budućnosti Gaze s Jaredom Kushnerom i specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom. Tokom tih susreta proizašla je nesvakidašnja lična povezanost,  i al-Hayya i Witkoff izgubili su sinove. Unutar Hamasa al-Hayya je poznat i kao „otac četvorice mučenika“. Njegov sin Hamza, komandant brigada Qassam, poginuo je 2008. godine. Osam članova njegove šire porodice ubijeno je u majskom atentatu 2007. godine, dok je treći sin poginuo u izraelskom napadu na Dohu u septembru 2025. godine. Četvrti sin stradao je u maju ove godine. Njegova porodica pretrpjela je dodatne gubitke tokom izraelske vojne operacije u Gazi, u kojoj je od oktobra 2023. poginulo više od 73.000 ljudi, a ranjeno preko 173.000.

Za stanovnike Gaze, imenovanje novog lidera ne donosi brza olakšanja. Svakodnevica u enklavi i dalje je obilježena razaranjem, gladom i raseljenjem. Građani u Gazi izražavaju zamor od politike i traže hitan prekid rata, otvaranje graničnih prelaza te dostavu hrane i vode.

Hamas je nedavno najavio povlačenje iz direktne uprave nad Pojasom Gaze i namjeru da administrativnu vlast prepusti Nacionalnom komitetu za upravljanje Gazom, tehnokratskom tijelu pod pokroviteljstvom UN-a nastalom u sklopu Vašingtonskog mirovnog plana, čije raspoređivanje Izrael još uvijek blokira. Al-Hayya preuzima vođenje pokreta u ključnom trenutku, sa zadatkom da upravlja nastavkom pregovora, pitanjem budućeg arsenala i političkom ulogom Hamasa u poslijeratnoj Gazi.