Diskriminacija pokrivenih žena, muslimanki u sudskom sitemu Bosne i Hercegovine ostala bi javna tajna da Azra Okanović nije odlučila da okrene pravnu bitku sa pravnim sistemom u Bosni i Hercegovini. Ona je, naime, na Općinskom sudu u Živinicama odnijela pobjedu u prvostepenom postupku nakon što je Općinski sud u Živinicama poništio rješenje Općinskog suda u Tuzli.

Općinski sud u Tuzli je 2024. godine odbio izvršiti prijem u radni odnos Azre Okanović, navodeći u svom obrazloženjuz da ima “smetnju za prijem, koja se ogleda u činjenici da je ista pokrivena, što predstavlja jedno od vjerskih obilježja i vjerski simbol, odnosno obavezu muslimanki.”

Diskriminacija pokrivenih žena, muslimanki u sudskom sitemu Bosne i Hercegovine ostala bi javna tajna da Azra Okanović nije odlučila da okrene pravnu bitku sa pravnim sistemom u Bosni i Hercegovini. Ona je, naime, na Općinskom sudu u Živinicama odnijela pobjedu u prvostepenom postupku nakon što je Općinski sud u Živinicama poništio rješenje Općinskog suda u Tuzli.

Ali, to nije bila njena najveća pobjeda. Njena najveća pobjeda je to što je sistemska diskriminacija žena koje nose hidžab dospjela do ušiju javnosti pa i onih koji kroje zakonska rješenja. Tako će se na današnjoj 41. redovnoj sjednici Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, između ostalog, naći i Zakon o Sudu i Apelacionom sudu BiH. Prema najavi, zastupnici bi o prijedlogu zakona trebali glasati po skraćenom postupku.

Kako tvrdi zastupnik SDA u Parlamentu BiH Midhat Čaušević, Ustavno-pravna komisija usvojila je amandman njegovog kluba kojim bi se iz Člana 14. Zakona brisala riječ “odijevanje” što je ranije bila prepreka za žene sa hidžabom.

“Usvajanjem je potvrđeno da se pitanje odijevanja, koje zadire u temeljna ljudska prava i slobodu vjeroispovijesti, ne može uređivati podzakonskim aktom”, pojasnio je Čaušević.

Ukoliko zastupnici u Predstavničkom domu danas usvoje novi Zakon o Sudu i Apelacionom sudu Bosne i Hercegovine, to bi bio važan korak u zaštiti slobode vjeroispovijesti, ljudskog dostojanstva i Ustavom zagarantovanih prava svih građana Bosne i Hercegovine.

“Ako se danas Zakon usvoji, više neće postojati zakonski osnov da se kroz Kodeks sudijske etike ili druge podzakonske akte uvodi zabrana nošenja vjerskih obilježja”, naglasio je Čaušević.

Ranije je na inicijativu Komisije za slobodu vjere Islamske zajednice u BiH reisul-ulema Husein ef. Kavazović uputio pismo rukovodstvu oba doma Parlamentarne skupštine BiH te šefovima klubova konstitutivnih naroda i političkih stranaka kako bi skrenuo pažnju na neustavne odredbe.

U vrijeme podnošenja inicijative, tadašnji prijedlog Zakona o sudu nije dobio potrebnu većinu.