Desetine ljudi slavile su početak sudskog procesa uz pjesmu i fotografije nestalih članova porodice. Baraa Abdulrahman, portparol Ministarstva pravde, izjavio je da ovo suđenje predstavlja važan trenutak za nezavisnost pravosuđa, transparentnost i polaganje računa

Palata pravde, smještena u samom srcu Damaska, postala je pozornica osvete koju su mnogi Sirijci dugo čekali: odgovorni za zločine režima Bashara al-Assada napokon sjede na optuženičkoj klupi. Više od godinu dana nakon pada diktatora novi sirijski državni aparat žuri da sudi vođama razgranate mreže zatvora u kojima je mučenje bilo uobičajena praksa.

Procjenjuje se da je tokom četrnaest godina građanskog rata u ovim zatvorima nestalo više od 100.000 ljudi, čija tijela i dalje leže neidentifikovana u masovnim grobnicama širom zemlje. Hiljade bivših zatvorenika opisuju kako je režim trpao desetine ili stotine njih u male ćelije bez prostora za sjedenje, gdje su umjesto hrane od zatvorskih čuvara dobijali udarce bičem i batinanje.

Međutim, Nacionalna komisija za tranzicionu pravdu, tijelo koje je 2025. godine uspostavila nova sirijska vlast, suočava se s izazovom suđenja režimu koji je potpuno nestao u jutro osmog decembra 2024. godine. Bashar al-Assad, nasljednik poretka koji je preživio pedeset i četiri godine, pobjegao je u Moskvu privatnim avionom. Zajedno s njim, i drugi visoki zvaničnici iskoristili su svoj uticaj i bogatstvo kako bi napustili Damask prije nego što su pobunjenici stigli do glavnog grada.

Za sada, jedini od njih koji je sjeo pred sud jeste Atef Najib, bivši brigadni general i nekadašnji šef Političke bezbjednosti u južnoj provinciji Daraa, inače bliski rođak Bashara al-Assada. Najib se prvi put pojavio pred sudom prije tri sedmice, optužen za zločine protiv sirijskog naroda, kako je izvijestila državna agencija SANA. Odjeven u zatvorsku uniformu i smješten unutar crnog metalnog kaveza u centru sudnice, postao je prvo vidljivo lice represivnog aparata bivšeg režima kojem se sudi unutar Sirije.

Njegovo ime zauzima centralno mjesto u kolektivnom sjećanju zemlje. Kada su 2011. godine izbile prve demonstracije Arapskog proljeća, Najib je rukovodio bezbjednosnim službama u Dari, gradu koji se smatra kolijevkom sirijske revolucije. Tamo je nekoliko tinejdžera uhapšeno i mučeno nakon što su na zidu jedne škole ispisali parole protiv vlade, među kojima i “Narod želi pad režima” i “Doktore, ti si na redu”, što se odnosilo na Bashara al-Assada, oftalmologa po struci. Brutalnost prema maloljetnicima i kasnija represija nad demonstrantima pokrenuli su talas protesta koji je na kraju prerastao u četrnaestogodišnji građanski rat.

Na listama optuženih nalaze se i sam Bashar, kao i njegov brat Maher al-Assad, bivši komandant elitne Četvrte oklopne divizije, jedinice koja je godinama optuživana za ubistva, mučenja, iznude i trgovinu drogom. Njima dvojici će se suditi u odsustvu, s obzirom na to da Rusija, nekadašnja saveznica režima, nije pristala na njihovo izručenje.

Ispred Palate pravde, desetine ljudi slavile su početak sudskog procesa uz pjesmu i fotografije nestalih članova porodice. Baraa Abdulrahman, portparol Ministarstva pravde, izjavio je da ovo suđenje predstavlja važan trenutak za nezavisnost pravosuđa, transparentnost i polaganje računa.

Među tužiteljima je bio i Ramez Abu Nabbout, čiji je brat poginuo kada su snage bezbjednosti otvorile vatru na demonstrante ispred džamije Omari u Dari, jednog od simbola sirijskog ustanka. On je bio civil i miroljubiva osoba, ali je Atef Najib mirne demonstrante dočekao pucnjavom, izjavio je Abu Nabbout, dodavši da očekuju brzu osudu i najstrožu kaznu, odnosno smrtnu kaznu.

Prelazna vlada na čelu s Ahmedom al-Sharaom mjesecima je bila kritikovana zbog sporosti u pokretanju obećanog procesa tranzicione pravde. Međutim, posljednjih sedmica vlasti su očigledno ubrzale pravosudni progon figura bivšeg represivnog aparata.

Nekoliko dana nakon početka suđenja, snage bezbjednosti uhapsile su Amjada Youssefa, bivšeg obavještajnog agenta identifikovanog na video-snimku koji je procurio prije četiri godine. Na tom snimku on se pojavljuje učestvujući u pogubljenju desetina zarobljenika s povezima na očima i lisicama na rukama u damaškoj četvrti Tadamon, što predstavlja jedan od najdokumentovanijih masovnih zločina u sirijskom ratu.

Ovim procesom Sirija nastoji zatvoriti rane iz građanskog rata koji je odnio više od milion života i stvorio milione raseljenih koji se nikada neće vratiti svojim domovima. Unatoč tome, nova vlada se našla na udaru kritika udruženja za ljudska prava zbog provođenja odmazdi nad vjerskim manjinama i nametanja novih zakona islamskog karaktera.

Razlika je, međutim, u tome što se Sirija pod vođstvom Al-Sharae oslobodila sankcija međunarodne zajednice, koja ga sada prima kao još jednog šefa države. Očekuje se da će bivši pobunjenik, koji je nekada predvodio Al-Nusru, sirijski ogranak Al-Kaide, otputovati u Švicarsku na sastanak G7.