Federalni sud Kanade presudio je da 11 vrijednih rukopisnih i kaligrafskih djela iz 17. do 19. stoljeća mora biti vraćeno zemlji porijekla.
Kanada je prvi put zvanično vratila historijske artefakte Turskoj nakon presude Federalnog suda Kanade, koja se smatra važnim presedanom u međunarodnom pravu zaštite kulturne baštine, prenosi turski Hurriyet.
Ukupno 11 artefakata, sedam rukopisnih stranica, dvije rijetke štampane stranice i dva moderna kaligrafska rada, predato je turskim vlastima tokom ceremonije održane u Kanadskom institutu za konzervaciju u Otavi.
Predmete su preuzeli predstavnici turskog Ministarstva kulture i turizma, čime je završen pravni i diplomatski proces koji je trajao više od godinu dana. Turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoy izjavio je da povrat artefakata predstavlja historijski trenutak i važan korak u borbi protiv ilegalne trgovine kulturnim dobrima.
„Ovim vraćamo dio povjerenog nasljeđa naše prošlosti u zemlju kojoj pripada“, poručio je Ersoy.
Cijeli slučaj započeo je u januaru 2024. godine, kada je Kanadska granična služba zaplijenila artefakte tokom transporta iz Istanbula prema Vancouveru. Nakon zapljene, slučaj je proslijeđen kanadskom Ministarstvu baštine, koje je stupilo u kontakt s turskim vlastima i pokrenulo detaljnu pravnu i stručnu analizu. Na osnovu dokumentacije i ekspertiza koje je dostavila Turska, Federalni sud Kanade je 11. septembra 2025. presudio da artefakti spadaju u kulturna dobra zaštićena turskim zakonodavstvom te da moraju biti vraćeni zemlji porijekla.
Stručna analiza pokazala je da se među vraćenim predmetima nalaze stranice iz različitih rukopisa, rijetki štampani tekstovi i kasniji kaligrafski radovi. Tekstovi su napisani na arapskom i osmanskom turskom jeziku, a bave se temama poput islamskog prava, sufizma, historije i književnosti.
Stručnjaci su također utvrdili da su neke rukopisne stranice bile izvađene iz originalnih uveza, dok su na pojedinim predmetima naknadno dodane moderne minijature kako bi se povećala njihova tržišna vrijednost.Zvaničnici su naglasili da ovaj slučaj predstavlja važan primjer međunarodne saradnje u okviru Konvencije UNESCO-a iz 1970. godine, koja ima za cilj sprječavanje ilegalnog uvoza, izvoza i trgovine kulturnim dobrima.
