Zbog razlike između hidžretskog i gregorijanskog kalendara ramazan se svake godine pomjera oko 10 dana, što povremeno dovodi do toga da se u jednoj kalendarskoj godini pojavi dva puta.
Islamski svijet će za nekoliko godina svjedočiti rijetkom kalendarskom fenomenu kada će se mjesec ramazan pojaviti dva puta u jednoj gregorijanskoj godini. Ova neobična situacija nastaje zbog razlike između hidžretskog i gregorijanskog kalendara. Hidžretska godina, koja se računa prema kretanju Mjeseca, kraća je za oko 10 do 11 dana od solarne godine, pa se ramazan svake godine pomjera unazad u odnosu na gregorijanski kalendar. Upravo zbog tog pomjeranja, približno svakih 33 godine dolazi do situacije da se u jednoj kalendarskoj godini imamo dva mjeseca ramazana.
Prema projekcijama kalendara, prvi Ramazan 2030. godine počet će već početkom januara. Kako se hidžretski mjeseci pomjeraju prema ranijim datumima, drugi ramazan iste godine započet će krajem decembra. Na taj način muslimani će u okviru jedne gregorijanske godine dva puta dočekati i provesti mjesec posta, što je relativno rijedak događaj koji se pamti generacijama.
Pomjeranje ramazana kroz godišnja doba ima direktan utjecaj i na trajanje posta. Tako će 2031. godine ramazan u potpunosti pasti u zimski period na sjevernoj hemisferi, zbog čega će vjernici tada postiti tokom najkraćih dana u ciklusu. Međutim, kako se ciklus bude nastavljao, situacija će se postepeno mijenjati, pa će ramazan 2047. godine pasti u juni, kada su dani najduži i kada će post trajati znatno duže.
Posebno zahtjevni uslovi očekuju muslimane u sjevernim dijelovima Evrope, Kanade i Grenlanda kada ramazan padne u ljetne mjesece. U tim područjima dužina dana može dosegnuti 18 pa čak i 20 sati, zbog čega post može trajati gotovo cijeli dan. U nekim ekstremnim slučajevima muslimani u tim regijama prilikom određivanja vremena posta prate vrijeme Mekke.
Razlike u dužini dana širom svijeta jasno se vide i na primjeru pojedinih gradova. Tokom Ramazana 2026. godine najduže trajanje posta zabilježeno je na sjeveru Evrope, gdje u Reykjaviku post traje oko 18 sati i 10 minuta, u grenlandskom Nuuku približno 17 sati i 50 minuta, dok u Helsinkiju traje oko 17 sati i 10 minuta, u Oslu oko 17 sati, a u Glasgowu približno 16 sati. Nasuprot tome, u gradovima južne hemisfere gdje je tada bliža zima post traje znatno kraće, pa u Christchurchu na Novom Zelandu iznosi oko 12 sati i 15 minuta, u čileanskom Puerto Monttu oko 12 sati i 20 minuta, u Canberri približno 12 sati i 40 minuta.
Zbog stalnog pomjeranja hidžretskog kalendara ramazan tokom jednog ciklusa od približno 33 godine prođe kroz sva godišnja doba. Upravo taj prirodni ritam lunarnog kalendara uzrok je povremenih fenomena poput onog koji će se dogoditi 2030. godine, kada će muslimani širom svijeta imati priliku doživjeti ramazan dva puta u istoj kalendarskoj godini.
