Iz Ambasade SAD-a poručuju da bi ulaganje američkog privatnog sektora moglo značajno ubrzati realizaciju Južne interkonekcije, te osigurati pristup pristupačnom i pouzdanom američkom tečnom prirodnom gasu, što bi dodatno ojačalo energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine.
Američki otpravnik poslova u BiH John Ginkel sastao se danas s petoricom lidera vladajuće koalicije u Federaciji BiH kako bi, prema navodima Ambasade SAD-a, unaprijedili napredak na strateški važnom projektu Južne interkonekcije, gasovoda koji bi Federaciji donio novu rutu snabdijevanja i veću energetsku sigurnost.
Na sastanku su učestvovali premijer FBiH Nermin Nikšić (SDP), zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Dragan Čović (HDZ BiH), ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP), zastupnica u Predstavničkom domu BiH Sabina Ćudić (NS) i delegat u Domu naroda BiH Ilija Cvitanović (HDZ 1990).
Kako je saopćeno, svi učesnici su izrazili jedinstven stav da je izgradnju Južne interkonekcije potrebno započeti što prije, naglašavajući da projekt predstavlja ključni korak ka diversifikaciji izvora gasa i smanjenju ovisnosti o postojećim pravcima.
Ginkel je predvodio razgovore o mogućnosti da američka kompanija preuzme razvoj, izgradnju i upravljanje gasovodom, čime bi se, prema ocjeni Ambasade, omogućilo brzo i efikasno provođenje projekta.
Lideri su dali principijelnu saglasnost za ovakav model i obavezali se na nastavak detaljnijih razgovora u narednom periodu.
Iz Ambasade SAD-a poručuju da bi ulaganje američkog privatnog sektora moglo značajno ubrzati realizaciju Južne interkonekcije, te osigurati pristup pristupačnom i pouzdanom američkom tečnom prirodnom gasu, što bi dodatno ojačalo energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine.
Predsjednik HDZ-a Dragan Čović kratko je prokomentirao sastanak riječima: “Vrlo pozitivno razmišljanje o budućnosti. Dogovorili smo se da nekoliko rečenica zajedno pošaljemo”.
Podsjetimo, projekat Južne interkonekcije, kojim bi se plin dobavljao iz LNG terminala na Krku u Hrvatskoj i koji bi u BiH ulazio kod Posušja, a račvao se prema Mostaru i srednjoj Bosni, odnosno Sarajevu, važan je za Bosnu i Hercegovinu iz razloga što bi bio alternativa ruskom gasu i transportu preko Srbije. Korisnici plina znaju kako je zavisiti od Moskve i živjeti u neizvjesnosti hoće li biti plina ili neće.
U načelu svi su svjesni važnosti projekta, neophodnosti njegove gradnje, ali se ispostavilo da postoje dijametralno suprotni stavovi o tome ko će biti nosilac projekta izgradnje i transporta gasa. Sarajevska “trojka” u vlasti stava je da nosilac projekta treba biti BH Gas, kompanija u vlasništvu Vlade FBiH. S druge strane, HDZBiH i stranke sa hrvatskim predznakom smatraju da nosilac projekta mora biti nova kompanija sa sjedištem u Mostaru. Argument koji oni navode jste da Hrvati nemaju nikakav utjecaj u upravljačkim tjelima BH Gasa, te ne žele dopustiti da kompanija u kojoj nemaju nikakav utjecaj gradi gasovod na teritoriju na kojem većinom žive Hrvati, koji će i koristiti taj gas. Zato traže osnivanje nove kompanije sa sjedištem u Mostaru, kojom će upravljati Hrvati.
Kompromisno rješenje je, dakle, da Amerikanci preuzmu posao izgradnje gasovoda Južna interkonekcija. S obzirom na to da je amrička administracija preuzela glavnu riječ u dizajniranju energetske politike na zapadnom Balkanu, jasno je u kojem smjeru će se stvari kretati ubuduće. Podsjetimo samo kako je američka administracija riješila pitanje srbijanskog NIS-a, kada su naredili da Aleksandru Vučiću da NIS mora promijeniti vlasničku strukturu inače neće dobiti ni kap nafte, i Rusi su pristali prodati svoj udio. Jasno je da SAD želi izbaciti Ruse iz igre u pogledu energetike. Izgradnjom Južne interkonekcije Rusi ispadaju sa tržišta gasa u BiH, a u igru uskače Hrvatska koja uvozi ukapljeni tečni plin, dijelom i iz SAD-a.
Nepomirljivi stavovi političkih stranaka u BiH pokazali su se kao dobra prilika za SAD da zauzme svoju poziciju na gasnom tržištu BiH uzimanjem pod koncesiju izgradnju gasovoda vrijednog oko 400 miliona eura. BH Gas bi, naravno, ispao iz igre.
