Pula i Istarska županija imaju dugogodišnju bošnjačku zajednicu, koja je od 1950-ih godina prošla proces integracije, očuvanja identiteta i društvenog osnaživanja. Saborski zastupnik Armin Hodžić i gradonačelnik Pule Filip Zoričić najavili su izgradnju Bošnjačkog kulturnog centra, kao dio Operativnog plana Vlade RH za nacionalne manjine. Zoričić je istaknuo da Pula ostaje primjer multikulturalnosti i podrške manjinama, dok je Hodžić naglasio važnost očuvanja jezika i identiteta Bošnjaka. Ovaj projekt potvrđuje da su Bošnjaci integralni dio istarskog društva, a kulturni centar bit će simbol zajedništva i multikulturalnog suživota.

Istra, a posebno Pula, kroz historiju je bila prostor susreta kultura, jezika i identiteta. Bošnjaci su dio tog identiteta već desetljećima, a njihova prisutnost u Puli posebno se ističe od 1950-ih godina, kada su dolazili prvenstveno iz ekonomskih razloga. Integracija je bila postepen proces, ali danas su Bošnjaci Pule neizostavan dio društvenog, kulturnog i političkog života grada.

Ova dugogodišnja prisutnost dobila je novi zamah kroz institucionalnu podršku, a ključni korak u tom smjeru dogodio se upravo danas – kroz sastanak saborskog zastupnika Armina Hodžića i gradonačelnika Pule Filipa Zoričića.

Partnerstvo za kulturni centar Bošnjaka u Puli

Saborski zastupnik Armin Hodžić i gradonačelnik Filip Zoričić potvrdili su zajednički cilj – realizaciju projekta kulturnog centra Bošnjaka u Puli. Riječ je o inicijativi koja je dio Operativnog plana Vlade Republike Hrvatske za nacionalne manjine, s ciljem pružanja prostora za očuvanje bošnjačkog identiteta, ali i za širu društvenu zajednicu.

“Danas smo konkretno razgovarali o provođenju operativnog plana Vlade RH u dijelu koji se odnosi na izgradnju kulturnih centara ovdje u Istri, odnosno u Puli. Drago mi je što možemo zajednički konstatirati da ćemo biti partneri u tom projektu i da ćemo tijekom mandata završiti izgradnju kulturnog centra namijenjenog Bošnjacima, ali koji će imati širu društvenu namjenu i biti na usluzi svim građanima Pule i Istarske županije”, izjavio je Armin Hodžić.

Gradonačelnik Filip Zoričić istaknuo je kako Pula ostaje predvodnik u promoviranju multikulturalnosti i podrške manjinama, što se konkretno reflektira i kroz povećanje sredstava za vijeća nacionalnih manjina za više od 20%.

“Kroz razne kulturne programe zaista smo pravi partneri i na konkretan način pokazujemo našu gradsku i pulsku multikulturalnost, ne samo riječima, nego i kroz svakodnevni život. Nastavit ćemo biti konkretni partneri u jačanju manjinskih prava i identiteta”, naglasio je Zoričić.

Bošnjaci Pule su stub multikulturalnog identiteta Istre

Historija Bošnjaka u Puli dio je šire priče Bošnjaka Istre, koji su u ovom dijelu Hrvatske stvorili snažnu i prepoznatljivu zajednicu. Njihova prisutnost nije samo demografski faktor, već i kulturno bogatstvo koje je kroz godine oblikovalo društveni mozaik Istarske županije.

Od prvih doseljenika, koji su ovdje došli kao radnici i zanatlije, do današnjih akademika, poduzetnika i kulturnih radnika, Bošnjaci su u Puli našli siguran dom, ali i prostor za očuvanje vlastitog identiteta. Kultura, jezik, običaji i vjera Bošnjaka utkali su se u tkivo grada, čineći ga još bogatijim i raznovrsnijim.

Gradonačelnik Pule ističe kako mu je posebno drago što grad aktivno sudjeluje u očuvanju identiteta manjina.

“Sve ono što kolega Hodžić radi od kad je izabran u Sabor, zaista je kroz mlade generacije posvećeno očuvanju jezika i identiteta bošnjačke zajednice u Hrvatskoj, što je izuzetno važno,” kazao je Zoričić.

Ovaj susret nije bio samo protokolarni – donio je konkretnu viziju buduće suradnje. Grad Pula nastavlja ulagati u povećanje sredstava za manjinske zajednice, a Hodžić se potvrđuje kao ključni glas Bošnjaka u državnim institucijama.

“Drago mi je što gradonačelnik ima senzibilitet prema manjinskim pitanjima, što pokazuje i konkretnim djelima – ne samo povećanjem sredstava, nego i time što redovno posjećuje naše manifestacije i podržava sve ono što Bošnjaci Pule i Istre rade”, zaključio je Hodžić.

U kontekstu Istre kao regije bogate različitim identitetima, ovakav pristup samo potvrđuje da Pula ostaje grad otvorenosti, suradnje i suživota. Bošnjačka zajednica dio je tog identiteta, a realizacija kulturnog centra bit će još jedan simbol zajedničkog rada, uvažavanja i kulturnog prosperiteta.

Historijski pregled i integracija Bošnjaka Istre i Pule

Prisustvo Bošnjaka u Istri i Puli rezultat je složene historijske dinamike migracija koja se intenzivirala tokom 20. stoljeća, iako su pojedinačne migracije zabilježene i ranije. Ključni valovi doseljavanja započeli su 1950-ih godina, kada su Bošnjaci, uglavnom iz Bosne i Hercegovine, dolazili u potrazi za ekonomskim prilikama i stabilnijim životnim uvjetima.

U to doba, Istra je bila industrijski i infrastrukturno razvijeni dio Jugoslavije, s rastućim gradovima poput Pule, Rijeke i Labina, koji su nudili zaposlenje u brodogradilištima, rudarstvu i turizmu. Mnogi Bošnjaci pronašli su zaposlenje u Uljaniku, brodogradilištu koje je decenijama bilo jedan od simbola pulske privrede. Uz brodogradnju, sektor građevine, ugostiteljstva i komunalnih usluga također je privukao značajan broj doseljenika.

No, proces integracije nije bio jednostavan. Bošnjaci su u Pulu donijeli svoju kulturu, običaje, jezik i vjersku pripadnost, što je ponekad stvaralo izazove u procesu prilagodbe. Ipak, zbog tradicionalne multikulturalnosti Istre, njihov dolazak nije bio dočekan s otporom, već s postepenim uključivanjem u lokalne tokove. U prvih nekoliko decenija, kulturne i vjerske prakse često su bile ograničene na porodični krug, ali se s vremenom zajednica organizirala kroz formalne i neformalne strukture.

Posebno važnu ulogu u integraciji odigrao je proces osnivanja i jačanja kulturnih i vjerskih institucija, koji je dobio zamah nakon osamostaljenja Hrvatske 1990-ih. Bošnjačka zajednica u Puli postupno je postala vidljiviji faktor u društvenom životu grada, a s vremenom je osnažila i političku zastupljenost.

Demografski gledano, Pula i Istarska županija imaju najveću koncentraciju Bošnjaka u Istri, što potvrđuju i popisi stanovništva. Njihova brojnost omogućila je formiranje institucionalnih okvira za očuvanje identiteta, ali i aktivnije sudjelovanje u društvenim i političkim procesima. Danas Bošnjaci u Puli nisu samo radnici i privrednici, već i akademici, političari, umjetnici i kulturni radnici, koji aktivno doprinose kulturnoj raznolikosti i društvenom životu grada.

Jedan od najvažnijih trenutaka za zajednicu dogodio se u posljednjim godinama kroz inicijative za izgradnju kulturnog centra, koji bi služio kao mjesto okupljanja, očuvanja tradicije i promocije bošnjačkog identiteta. Ovakvi projekti predstavljaju konkretnu potvrdu integracije, uvažavanja i multikulturalne vrijednosti Pule kao grada otvorenog za različite identitete.

U kontekstu historijskih migracija i kulturne prilagodbe, Bošnjaci Pule su uspjeli očuvati svoj identitet, istovremeno postajući neodvojiv dio društvene i kulturne slike Istre. Ovaj balans između očuvanja tradicije i pune integracije u lokalnu zajednicu ostaje ključno obilježje bošnjačke prisutnosti u Puli, ali i šire u Istarskoj županiji.