Zatečene razmjerom izraelskih udara, iranske vlasti su odmah započele talas masovnih hapšenja i pojačale vojno prisustvo u brojnim dijelovima zemlje, u pokušaju da spriječe daljnju infiltraciju izraelskih obavještajnih službi. Međutim, brojne opozicione i manjinske grupe upozoravaju da se iza navodnog obračuna sa špijunima zapravo krije šira operacija slamanja svih oblika političkog otpora
Više od 700 osoba uhapšeno je u posljednje dvije sedmice u Iranu, pod optužbom za špijunažu u korist Izraela, dok je šest osoba već pogubljeno zbog navodnog rada za izraelsku obavještajnu službu Mosad. Kampanja je uslijedila nakon kratkog, ali razornog dvanaestodnevnog oružanog sukoba između Teherana i Tel Aviva, tokom kojeg je poginulo više od petnaest nuklearnih naučnika i desetine visokih vojnih zvaničnika Irana, što je otkrilo neviđeni sigurnosni propust režima.
Zatečene razmjerom izraelskih udara, iranske vlasti su odmah započele talas masovnih hapšenja i pojačale vojno prisustvo u brojnim dijelovima zemlje, u pokušaju da spriječe daljnju infiltraciju izraelskih obavještajnih službi. Međutim, brojne opozicione i manjinske grupe upozoravaju da se iza navodnog obračuna sa špijunima zapravo krije šira operacija slamanja svih oblika političkog otpora.
Prema Iranskoj organizaciji za ljudska prava (HRNA), veliki broj uhapšenih i pogubljenih dolazi iz kurdskih područja, gdje su policijske akcije protiv disidenata učestale. „Navodna ofanziva protiv izraelskih agenata se koristi kao izgovor za gušenje opozicionih krugova, naročito među Kurdima, gdje su izbile posljednje masovne demonstracije nakon smrti Mahse Amini“, izjavio je za španski dnevni list El Mundo Gilbert Achcar, profesor sa londonskog univerziteta SOAS i stručnjak za Iran i njegove saveznike u regiji.
Tri glavne kurdske separatističke frakcije u Iranu potvrdile su da su snage sigurnosti uspostavile brojne kontrolne punktove u zapadnim regijama zemlje, a nekoliko njihovih članova je uhapšeno u proteklih nekoliko dana. „Ako se represija pojačava u tim krajevima, to pokazuje da se režim osjeća nesigurno i duboko zabrinuto za vlastitu budućnost i stabilnost“, dodaje Achcar.
Zvanični Teheran tvrdi da vodi „nemilosrdnu borbu“ protiv stranih obavještajnih mreža poput CIA-e, Mosada i britanskog MI6. Državna televizija posljednjih dana emituje snimke priznanja uhapšenih, koji navodno priznaju saradnju s izraelskim obavještajcima. No, organizacije za ljudska prava, poput HRNA i Centra za ljudska prava u Iranu (CHRI), ističu da su priznanja često iznuđena pod prisilom, a u nekim slučajevima i uz prijetnje upućene članovima porodica uhapšenih.
Pritisci se ne zaustavljaju na političkim protivnicima i manjinama – mete su i novinari, posebno oni koji rade za perzijske redakcije stranih medija poput BBC-a i Manoto TV-a. Više novinara prijavilo je da su primili prijetnje vlasti, kojima ih se pokušava natjerati da napuste posao, uz prijetnje represijom nad njihovim porodicama.
U ovakvom političkom okruženju, portparol iranskog pravosuđa Asghar Jahangir najavio je da postojeće odredbe krivičnog zakona o špijunaži „nisu dovoljne“ te najavio nacrt zakona kojim bi se dodatno pooštrile kazne. Prema prijedlogu, bilo kakva špijunska ili obavještajna aktivnost za „neprijateljske države“ tretirat će se kao „širenje korupcije na Zemlji“ – krivično djelo za koje je predviđena smrtna kazna.
Nacrt zakona takođe kriminalizira dijeljenje bilo kakvog sadržaja na društvenim mrežama ili u medijima koji se može protumačiti kao „suprotan nacionalnim interesima“ – formulacija dovoljno široka da omogući kažnjavanje gotovo svake kritike vlasti.
Uprkos opravdanju vlasti da se bore protiv stranog miješanja i špijunaže, sve je više glasova koji tvrde da Iran koristi postratnu klimu kao paravan za gušenje svih oblika unutrašnjeg neslaganja i nezavisnog informisanja.
IZVOR: El Mundo
