AfD sada uživa jednaku podršku kao Socijaldemokratska stranka (SPD) i Zeleni zajedno, što ukazuje na rastući utjecaj populizma u Njemačkoj
Za dvije sedmice Friedrich Merz bit će imenovan novim njemačkim kancelarom, ali njegova stranka, Kršćansko-demokratska unija (CDU), već gubi prvo mjesto u anketama. Ekstremno desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD), poznata po antievropskim i proruskim stavovima, prvi put se nalazi na vrhu s 26% podrške, premašivši CDU koja je pala na 25% u odnosu na 28,6% ostvarenih na prijevremenim izborima 23. februara.
AfD sada uživa jednaku podršku kao Socijaldemokratska stranka (SPD) i Zeleni zajedno, što ukazuje na rastući utjecaj populizma u Njemačkoj.
Merz, međutim, umanjuje značaj ovih anketa, uvjeren da će podrška AfD-u opasti čim nova vlada počne raditi, nazivajući porast AfD-a “populističkom pjenom”. Ipak, podaci govore drugačije.
Prema istraživanju instituta Forsa, 35% birača AfD-a podržava stranku zbog slaganja s njihovim političkim idejama, 19% izražava “odbojnost prema cijelom političkom skistemu”, dok oko 40% bira AfD kao protest protiv trenutnih ili budućih vladajućih stranaka. Od toga, 24% izražava nezadovoljstvo prethodnom “semafor vladom”, a dio spominje “rezerve prema Merzu”.
Ovaj trend pokazuje da “sanitarni kordon” kojim ostale stranke izoliraju AfD ima suprotan učinak, potičući birače na podršku ekstremnoj desnici. Formiranje nove velike koalicije između CDU-a i SPD-a dodatno izaziva nezadovoljstvo birača koji to vide kao nastavak starog sistema, tražeći radikalnu promjenu.
Potencijal AfD-a doseže više od 30%, u odnosu na 20,8% ostvarenih na izborima, s posebno snažnom podrškom u istočnim saveznim pokrajinama, gdje čak 18% onih koji nisu glasali za AfD razmišlja o tome, dok je u zapadnim pokrajinama taj udio 11%.
Rast AfD-a donosi neviđene izazove njemačkoj demokratiji. Kao vodeća opoziciona stranka, AfD dobiva značajna prava u Bundestagu, što zabrinjava ostale stranke. Na primjer, u inauguralnoj sjednici parlamenta uspjelo se spriječiti da predstavnik AfD-a otvori zasjedanje, no pitanje njihova učestvovanja u osjetljivim odborima, poput Odbora za nadzor obavještajnih službi, ostaje neriješeno.
Roderich Kiesewetter, član CDU-a i potpredsjednik parlamentarnog nadzornog odbora, upozorava da bi prisutnost AfD-a u takvim tijelima ugrozila međunarodnu saradnju obavještajnih službi, jer “partneri ne vjeruju Njemačkoj ako AfD ima pristup”.
Dok dio parlamentaraca razmišlja o pokretanju postupka za zabranu AfD-a, pozivajući se na to da su neke njihove regionalne organizacije proglašene neustavnima, drugi, poput konzervativca Jensa Spahna, zagovaraju ravnopravan tretman u parlamentu. Vođe novog vladajućeg saveza, uključujući Merza i Stephana Weila, predsjednika pokrajine Donje Saske iz SPD-a, inzistiraju da će problemi biti riješeni radom vlade, što bi smanjilo podršku AfD-u.
AfD posebno dobiva na snazi među biračima CDU-a, gdje 13% razmišlja o prelasku na AfD. Još veću sklonost pokazuju birači ekstremno lijeve, proruske stranke BSW, gdje čak 33% simpatizira AfD. Prema Forsinom istraživanju od 15. do 17. aprila, 22% ispitanika svoje mišljenje temelji na lošem upravljanju prethodne koalicije, 20% na nezadovoljstvu etabliranim strankama, a 19% smatra da su “dovoljna ograničenja imigracije” ključna za njihovu odluku. Uz to, 11% bi podržalo AfD ako bi stranka imala “manje ekstremističkih elemenata”, dok 10% traži “bolje političke koncepte”.
AfD prepoznaje ove signale i već najavljuje promjenu parlamentarnog pristupa. Umjesto agresivnog ponašanja, stranka na čelu s Alice Weidel planira usvojiti umjereniji ton i pridržavati se pravila Bundestaga. Weidel je uvjerena da će ovom strategijom AfD “pobijediti na slijedećim izborima”.
Rast AfD-a predstavlja ozbiljan izazov za njemačku politiku, testirajući otpornost demokratije i sposobnost etabliranih stranaka da odgovore na nezadovoljstvo birača. Dok Merz i njegovi saveznici vjeruju da će rad vlade smiriti populistički val, podaci upućuju na dublje nezadovoljstvo sustavom i potrebu za značajnim promjenama. Hoće li nova vlada uspjeti povratiti povjerenje birača ili će AfD nastaviti jačati, ostaje ključno pitanje za budućnost Njemačke. (IZVOR: ABC)
