Uzgoj maslina, najčešće uzgajane kulture u Palestini, datira hiljadama godina unazad, iz drevnih civilizacija mediteranskog bazena. Stari Grci, na primjer, smatrali su maslinovu grančicu simbolom mira.

Berba maslina je počela na okupiranoj Zapadnoj obali – ali s njom su došli česti, uporni napadi izraelskih doseljenika na Palestince i njihova stabla.

Tokom prve polovine 2025. godine, Ured UN-a za ljudska prava zabilježio je 757 napada doseljenika koji su rezultirali povredama ili oštećenjem imovine. Palestinci su bili meta napada, maslinjaci uništeni, usjevi uništeni, što je izazvalo kritike čelnika UN-a za ljudska prava i osudu širom svijeta.

A u Gazi, koja je nekada imala vlastitu industriju maslina, gotovo svo poljoprivredno zemljište uništeno je dvogodišnjom izraelskom kampanjom, u kojoj je ubijeno više od 68.000 Palestinaca.

Zašto je uzgoj maslina značajan za Palestince?

Uzgoj maslina, najčešće uzgajane kulture u Palestini, datira hiljadama godina unazad, iz drevnih civilizacija mediteranskog bazena. Stari Grci, na primjer, smatrali su maslinovu grančicu simbolom mira.

Tokom vijekova, maslina se u Palestini koristila za hranu, kozmetiku, sapun, lijekove i gorivo, dok se drvo maslina koristilo za građevinarstvo.

Proizvodnja se značajno povećala tokom četiri vijeka osmanske vladavine u Palestini koja je trajala do 1917. godine, uspostavljajući trgovinu maslinama kao osnovni izvozni proizvod.

Danas se oko polovine poljoprivrednog zemljišta na okupiranim palestinskim teritorijama koristi za uzgoj maslina.

Kao najvrijednija palestinska poljoprivredna kultura, sezonski izvoz maslina unosi skoro 200 miliona dolara u palestinsku ekonomiju tokom dobre godine, prema izvještaju Palestinskog trgovinskog centra.

Prema podacima UN-a, oko 100.000 porodica na Zapadnoj obali, koju Izrael okupira, zavisi od prihoda od berbe maslina, uključujući oko 15 posto zaposlenih žena.

Osim što je višestoljetni oblik poljoprivrede, značaj uzgoja maslina za Palestince ide dublje.

Mohammed Abu al-Rabb, uzgajivač maslina iz sela Jablun u blizini Jenina, rekao je za Middle East Eye da poljoprivrednici osjećaju duhovnu vezu između sebe i drveta.

„To nije samo drvo, to je naslijeđe naših predaka, a njihova volja je da ga zaštitimo“, rekao je al-Raab.

Maslina se često koristi kao simbol sumuda, palestinskog koncepta svakodnevne otpornosti i upornosti koji je dao ime nedavnoj flotili pomoći za Gazu.

Palestinska poljoprivreda, uključujući maslinike, dugo je bila meta napada cionističkih doseljeničkih grupa još od britanskog mandata koji je prethodio osnivanju Izraela.

Procjenjuje se da na Zapadnoj obali sada živi 700.000 izraelskih doseljenika u 150 naselja i 200 ispostava. Obje vrste naselja su ilegalne prema međunarodnom pravu, a neovlaštene ispostave su zabranjene prema izraelskom zakonu, ali ih izraelske vlasti rutinski nekažnjavaju.

U godinama prije napada predvođenih Hamasom 7. oktobra 2023. godine, nasilje nad palestinskim uzgajivačima maslina se povećavalo kako su rasle tenzije na Zapadnoj obali.

Na primjer, 2020. godine gotovo 40 posto palestinskih uzgajivača maslina prijavilo je da su im izraelski doseljenici u prethodnoj godini ukrali ili oštetili usjeve. Drugi su se suočili s uznemiravanjem i nasiljem tokom sezone branja.

Mnogi napadi dogodili su se uz malo otpora izraelske vojske, koja kontrolira sigurnost na okupiranoj Zapadnoj obali.

Napad predvođen Hamasom 7. oktobra dogodio se upravo kada je počela palestinska berba maslina za 2023. godinu. Na Zapadnoj obali nasilje je poraslo, usred široko rasprostranjenih izvještaja o paljenju usjeva i fizičkim napadima na palestinske poljoprivrednike.

U najmanje 38 navrata, očevici su izvijestili da je izraelska vojska pomagala napadačima, prema podacima Ureda Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (Ocha).

U drugim slučajevima, izraelska vojska je čupala palestinska stabla maslina. U augustu 2025. godine, izraelska vojska je uništila 10.000 stabala maslina tokom trodnevne opsade palestinskog sela Al Mughayyir na Zapadnoj obali nakon izvještaja da je u blizini napadnut izraelski doseljenik. Neka od stabala bila su stara više od jednog stoljeća.

Zašto izraelski doseljenici napadaju masline?

Prema Haaretzu, izraelski general-major Avi Bluth rekao je da je čupanje drveća imalo za cilj odvratiti svakoga ko “pokuša dići ruku” protiv doseljenika.

“Svako selo treba znati da će, ako izvrše napad, platiti kaznu. Vaša cijena”, rekao je.

Izrael je također povećao ograničenja putovanja nametnuta Palestincima na Zapadnoj obali nakon 7. oktobra, često dajući Palestincima samo nekoliko dana da rade na zemlji gdje berba traje sedmicama.

Kao rezultat toga, oko 20 posto usjeva maslina na Zapadnoj obali ostalo je neobrano te godine zbog nedostatka pristupa. Palestinski poljoprivrednici izgubili su procijenjenih 10 miliona dolara, prema podacima Ureda visokog komesara za ljudska prava (OCHCR).

U 2024. godini, napadi doseljenika su se povećali, na skoro 200 zabilježenih slučajeva, što je više nego dvostruko u odnosu prethodne godine.

To je uključivalo ubistvo Hanan Abu Salami, 59-godišnje Palestinke koju su izraelski vojnici ustrijelili dok je bila u porodičnom maslinjaku izvan Jenina 17. oktobra 2024. godine.

Istraga Vijeća UN-a za ljudska prava potvrdila je da Abu Salami nije predstavljala prijetnju izraelskim snagama i da je upucana bez upozorenja.

Napadi doseljenika i izraelske vojske na masline su dio šireg napada na palestinski život na okupiranoj Zapadnoj obali.

Namjera je lišiti Palestince prihoda i istjerati zajednice sa zemlje putem zastrašivanja.

Ostali napadi na poljoprivredu uključuju zatrpavanje bunara radi smanjenja opskrbe vodom, klanje stoke i vandaliziranje ili rušenje seoskih kuća.

Pod vladajućom koalicijom Likud premijera Benjamina Netanyahua, izraelska desnica je proširila svoje planove naseljavanja, uključujući i svoju javnu namjeru aneksije Zapadne obale, za koju je ranije ovog mjeseca usvojila preliminarni zakon.

Šta je sa maslinama u Gazi?

Izraelska dvogodišnja kampanja u Gazi uništila je njenih 1,1 milion stabala maslina.

Procjena Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) u augustu pokazala je da je 98,5 posto poljoprivrednog zemljišta oštećeno ili ostavljeno nedostupnim izraelskim bombardiranjem.

Istog mjeseca, IPC, globalni monitor gladi, kojeg podržavaju UN, izjavio je da se preko pola miliona ljudi u Gazi suočava s glađu.

Većina preživjelih stabala maslina u Gazi nije navodnjavana niti gnojena od početka rata. FAO procjenjuje da je 86 posto poljoprivrednih bunara u Gazi uništeno do jula 2025.

Utjecaj na oštećeno tlo Gaze bit će dugotrajan. Nevladina organizacija za ljudska prava Al Mezan optužila je Izrael da je počinio “ekocid” u enklavi i u svom oktobarskom izvještaju iz 2024. godine navodi da postoji „rizik da Gaza postane potpuno nenastanjiva.

„Toksične supstance bi mogle postepeno prodrijeti u tlo, formirajući štetnu mješavinu rastvorljive organske materije, neorganskih elemenata, teških metala i stranih organskih spojeva.

„Ova kontaminacija bi uticala na tlo, poljoprivredno zemljište i podzemne vode, a toksini bi na kraju mogli ući u lanac ishrane i predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik za ljude.“

Veliki dio infrastrukture vezane za uzgoj maslina u Gazi, uključujući prese za masline, također je uništen.

Izvoz proizvoda od maslina je Izrael ozbiljno ograničio od uvođenja blokade Gaze tokom decenija, a potpuno je zaustavljen usred razaranja u posljednje dvije godine.

Za Palestince u Gazi, 2025. godina označava treću propuštenu berbu maslina, a mnogi pribjegavaju korištenju umirućih stabala maslina kao ogrjevnog drva usred višemjesečne nestašice goriva.