23. april je dan kada se slavi knjiga i odaje počast autorima koji su svojim djelima dali važan doprinos razvoju kulture i intelektualne misli čovječanstva. Upravo je ovaj datum simboličan za svjetsku književnost, jer su 23. aprila iste godine (1616.) preminuli Miguel Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega.
Odluka o obilježavanju Svjetskoga dana knjige i autorskih prava donesena je na Općoj konferenciji UNESCO-a, održanoj u Parizu 1995. godine.
Namjera je ne samo odati počast književnim velikanima iz cijelog svijeta, već i potaknuti sve ljude, a najprije mlade na kulturu čitanja te zaštitu intelektualnog vlasništva putem zaštite autorskih prava. Upravo ta prava osiguravaju autorima pravednu nagradu za njihov rad te podstiču kontinuirano stvaranje novih djela.
O važnosti čitanja
Od najranije dobi, čitanje nam otvara vrata u svijet znanja, mašte i razumijevanja. Ono nas uči o različitim kulturama, zemljama, običajima, događajima i ljudima, te razvija našu empatiju i suosjećanje. Knjiga nas vodi izvan našeg svijeta te nam omogućava da “putujemo” kroz neka druga mjesta i vrijeme, isovremeno nas inspirišući da ostvarimo sebe i svoje ciljeve.
Čitanje poboljšava kognitivne i komunikacijske vještine, fokus i koncentraciju, proširuje rječnik, pomaže u učenju i razvoju vještine kritičkoga mišljenja. Na taj način čitanjem propitujemo ne samo sadržaj, već i poruku koju svaka knjiga donosi. Tako se, između ostalog, osposobljavamo za kontinuirano učenje i istraživanje.
U Bosni i Hercegovini se Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se od 2016. godine, a manifestaciji se kroz održavanje prigodnih programa i radionica pridružuju institucije kulture, obrazovanja, nevladinog sektora i izdavaštva. U ovu priču svakako treba uključiti što više pisaca, izdavača, nastavnika maternjeg jezika i književnosti, bibliotekara.
U duhu značajnog datuma, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine danas je organizirala Dan otvorenih vrata, te pozvala sve građane, učenike, studente, istraživače i ljubitelje knjige da posjete ovu kulturno-obrazovnu instituciju.
Svi su danas mogli da se besplatno učlane u Biblioteku ili da produže svoje članstvo, uz topli doček i podršku stručnog osoblja koje ih upoznalo sa uslugama i fondovima koje Biblioteka nudi. Također, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH poklonila je svakom korisniku knjigu po izboru, čime želi dodatno podstaći ljubav prema čitanju i knjigama.
Izložba “Knjiga pod opsadom”
U bh. prijestolnici je povodom Svjetskog dana knjige i autorskih pravaupriličen još jedan izvrstan kulturni događaj. Riječ je o izložbi “Knjiga pod opsadom” koja je otvorena u auli Gazi Husrev-begove bibliotekei.
Postavka “Knjiga pod opsadom” donosi, ne samo priču o tragediji, nego i priču o hrabrosti, opstanku i ponovnom rođenju bibliotečkih fondova koji su preživjeli strašnu opsadu Sarajeva.
Kroz arhivsku građu, fotografije, mikrofilmove i lična svjedočanstva, predstavljena je borba za očuvanje kulturnog identiteta u najtežim ratnim uvjetima.
Doprinoseći misiji širenja spoznaje o važnosti čitanja knjiga i afirmacije pisane riječi, Svjetski dan knjige i autorskih prava u Sarajevu obilježilo je i Udruženje za kulturu “Nova svjetlost” (KNS).
U programu Udruženja KNS učestvovali su pisci i umjetnici iz BiH i inozemstva. Program je upriličen u Galeriji ‘AMI’, u Privrednom gradu “Skenderija”.
Papir i elektronske knjige
Zanimljivo je da se obilježavanje 23. aprila, kao Svjetskog dana knjige i autorskih prava, zasniva se na katalonskom običaju poklanjanja knjiga i ruža na dan Svetog Jurja.
Prema tradiciji iz srednjeg vijeka 23. 4. na dan Svetog Jurja muškarci svojim djevojkama poklanjaju ruže, a od 1925. postao je običaj da žene zauzvrat muškarcima poklanjaju knjige. Tako se u Barceloni i ostatku Katalonije na taj datum proda i do 400.000 knjiga, gotovo polovina broja knjiga koje se prodaju tokom čitave godine.
Historija knjige stara je više od 7000 godina. Tokom tog vremena često je mijenjala oblik zbog materijala i načina pisanja te umnožavanja. Oduvijek je bila dragocjeni instrument za prenošenja poruka, svjedočanstvo događaja, dio kulture svakog naroda.
Uprkos dugogodišnjim pesimističnim predviđanjima i najavama da će “klasične” knjige u potpunosti zamjeniti elektronska izdanja dostupna čak i na telefonima, do danas se ova predskazanja nisu ostvarila.
Knjiga je i dalje fokus mnogih ljubitelja pisane riječi, a dokaz tome su i mnogobrojni članovi bosanskohercegovačkih biblioteka, kao i posjećnost sajmova. Osviješteni čitatelj-knjigoljubac uvijek će reći da miris knjige i osjećaj dok je čita neće i ne može zamjeniti nikakav elektronski uređaj.
Svjetski dan knjige i autorskih prava za sva vremena čuva i ćuvat će uspomenu na ljude koji su dali veliki doprinos kulturnoj i književnoj baštini svijeta. A mnogo ih je. I svako ima svog omiljenog pisca.
Radost čitanja otkriva se u najranijim godinama, a uživa tokom cijelog života: književnost širi vidike, oplemenjuje i obrazuje.