U Bruxellesu su prije nekoliko dana snimljena dvojica maskiranih muškaraca na stanici metroa, s puškama u rukama. Slike su zapanjile tamošnju javnost ali su postale uobičajene.

Bile su to slike kakve niko nije mogao zamisliti prije samo nekoliko godina. Dvojica naoružanih muškaraca snimljena su u prošlu srijedu ujutro, oko 6:15 sati, ispred stanice metroa Clémenceau u briselskoj općini Anderlecht. S Kalašnjikovima u rukama, hodali su polako i očito nesmetani od strane vlasti, a zatim su počeli pucati dok su prolaznici zapanjeno promatrali. Jedan od napadača bio je samo nekoliko centimetara udaljen od žene kada je počeo pucati. Na šta su ciljali? Šta su htjeli? Još uvijek nije jasno. Niko nije ozlijeđen u pucnjavi, a počinitelji su uspjeli pobjeći kroz tunele metroa i podrume.

Ove slike zapravo nisu tako rijetke. Podsjećaju na dramatične napade u Parizu 2015. godine, kada su braća Kouachi hodala ulicama glavnog grada s isukanim oružjem. Takođe podsjećaju na napad u Bruxellesu u oktobru 2023. godine, kada je muškarac odjeven u narandžastu jaknu i koji je tvrdio da je “inspirisan Islamskom državom” progonio svoje žrtve unutar zgrade prije nego što ih je ustrijelio.

Osim toga, evociraju niz obračuna povezanih s drogom u Marseilleu, Strasbourgu, Aulnay-sous-Boisu, Montpellieru i Nici, gdje su slike postale viralne prikazujući nekoliko pojedinaca naoružanih puškama u podnožju stambenih zgrada. Takođe podsjećaju na razne pljačke transporta novca, poput one kombija u centru Grenoblea 10. oktobra 2014. godine, tokom koje su kriminalci pucali iz Kalašnjikova usred tračnica tramvaja.

Konačno, bude uspomenu na bande u sjevernoj Evropi: 2023. godine kriminalna banda “Foxtrot” naoružala je tinejdžere Kalašnjikovima kako bi ih pretvorila u plaćene ubice. Jer, kako ističe Philippe Nobles, divizijski policijski zapovjednik u Središnjem direktoratu pravosudne policije u članku koji je prenio Institut za napredne studije Ministarstva unutarnjih poslova, “oružje ‘statusa’ u svijetu trgovaca drogom, gdje je potreba za pokazivanjem moći temeljna, očito uključuje Kalašnjikov”.

Sve je veći broj komada takvog oružja oružja u Evropi. Prema Evropskoj komisiji, 630.000 komada vatrenih oružja navedeno je kao ukradeno ili izgubljeno u informacijskom sistemu Schengena, koji se koristi za razmjenu informacija među različitim vlastima u Europi. Prema Vijeću Evropske unije, procjenjuje se da se u Evropi ilegalno drži čak 35 miliona komada vatrenog oružja — 56% ukupnog broja oružja u opticaju.

No, taj broj će “nedvojbeno dalje rasti kao posljedica rata u Ukrajini”, rekao je za Le Figaro izvor specijaliziran za terorizam i teške zločine. Zemlja je od početka sukoba s Rusijom 2022. primila milione komada oružja i municije sa Zapada. Relativno sigurne, iako se neke mogu pronaći na crnom tržištu, velika većina je stigla na odredište i koristi se na frontu.

Međutim, 23. januara ukrajinska policija objavila je da je provela preko 1.000 pretraga u sklopu istrage o ilegalnoj trgovini oružjem i municijom. Još u septembru 2024. vlasti su najavile zapljenu oružja i eksploziva u vrijednosti od 380.000 eura u Kijevu. “Ovo oružje najvjerojatnije se skladišti u očekivanju kraja rata. Kada se to dogodi, trgovci će moći otvoriti vrata i preprodati sve najvišem ponuditelju”, kaže izvor francuskog lista

Ovaj obrazac viđen je i prije, s ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Već krajem 1990-ih, skladišta vojne opreme tamo su opljačkana, a prema francuskom Ministarstvu unutarnjih poslova, trgovci su povratili čak šest miliona komada oružja. “Jedan od izvora ove ilegalne trgovine u Evropi je Transnistrija”, regija smještena u istočnom dijelu Moldavije na granici s Ukrajinom, rekao je stručnjak Jean-Charles Antoine u intervjuu za administrativnu web stranicu touteleurope.eu.

“Godine 1992. Transnistrija se proglasila nezavisnom, ruskojezičnom i rusofilskom. Sovjetska vojska napustila je regiju preko noći, ostavivši transnistrijske milicije da upravljaju područjem, s oko 10 miliona komada oružja u njihovim arsenalima… Danas je oko polovine tog oružja nestalo, bilo prodano ili uništeno od strane država.”

“Uz to treba dodati oko 1,3 miliona komada oružja, uključujući oko 300.000 jurišnih pušaka iz Albanije, da ne spominjemo mađarsku, češku, slovačku, poljsku i istočnonjemačku proizvodnju”, dodao je.

Čak i danas, veliki broj tog oružja, starog više od 30 godina, skladišten je od strane trgovaca i prevozi se u ostatak Evrope putem “balkanskih ruta”, glavnog kanala za trgovinu oružjem prema Francuskoj. “Visok postotak ilegalnih ručnih granata i industrijske eksplozivne municije zaplijenjene u evropskim zemljama potiče iz bivše Jugoslavije”, prema studiji švicarskog think tanka Small Arms Survey. Oružje korišteno u napadu na Charlie Hebdo 2015. također je poteklo s Balkana.

Ove rute, koje koriste trgovci u automobilima ili autobusima, ili čak pojedinci pješice, omogućuju prenos velikog broja komada oružja najbolje organiziranim kriminalnim klanovima u Evropi. Mnogi od tih klanova potiču iz istočne Evrope. Vlasti stoga sumnjaju da dijaspore igraju ulogu u usmjeravanju oružja ili njegovih dijelova, koji se također mogu prodati po višoj cijeni.

Dok se na Balkanu mogu kupiti za oko 300 eura, u Evropi ovi balkanski kalašnjikovi mogu doseći cijenu i do 4.000 eura, ovisno o njihovom stanju i količini isporučene municije. Oni koji ih žele nabaviti, a nemaju direktan kontakt s Balkanom, stoga moraju plaćati drugim “kartelima” da ih dobiju.