Od New Balancea i Adidasa do Maggi supe i pekare Manja, niz otkrića pokazuje da se svinjski materijali nalaze u hrani, odjeći i obući širom svijeta. Postavlja se pitanje ko i koliko provjerava ovakve proizvode na domaćem tržištu, i koliko su muslimani svjesni šta zapravo koriste?

U islamu je svinjetina i sve što potječe od svinje strogo zabranjeno, odnosno haram. Ipak, posljednjih godina sve je više slučajeva u kojima se svinjski sastojci otkrivaju u proizvodima koje svakodnevno koristimo od obuće i odjeće do gotove hrane i slatkiša. To otvara važno pitanje: koliko smo svjesni onoga što unosimo u svoje tijelo i koristimo u svakodnevnom životu?

Turska Uprava za oglašavanje je u aprilu 2025. godine kaznila tri svjetski poznata brenda i to New Balance, Vans i Camper sa ukupno 1,73 miliona turskih lira (oko 92.000 dolara). Razlog je to što na turskim verzijama svojih web-stranica nisu naveli da pojedini modeli patika sadrže svinjsku kožu (pigskin), dok je ta informacija jasno bila navedena na međunarodnim verzijama istih stranica. Modeli poput New Balance W990GL6, M2002RST i U9060BLK u inostranstvu se prodaju s opisom “Pigskin/Mesh”, ali su u Turskoj bili predstavljeni samo kao “suede” ili “koža”. Regulator je taj propust ocijenio kao obmanu potrošača i nepoštivanje vjerske osjetljivosti muslimana, te naložio povlačenje i ispravku deklaracija.

Slične kazne izrečene su i brendovima Vans i Camper, jer su njihovi modeli također sadržavali svinjsku kožu bez jasne oznake. Turska je time postala primjer zemlje koja aktivno štiti pravo muslimana da budu potpuno informisani o sastavu proizvoda koje kupuju.

Adidasov model „Samba OG“ s pigskin

U februaru 2025. godine, ista institucija kaznila je i Adidas, nakon što je otkriveno da poznati model Samba OG u gornjem dijelu sadrži svinjsku kožu, iako to nije bilo navedeno na deklaraciji. Adidas je morao platiti 550.000 turskih lira (oko 15.000 dolara). Ova informacija izazvala je veliko nezadovoljstvo među muslimanskim potrošačima, koji su godinama nosili taj model patika vjerujući da je izrađen od neutralnih materijala. Slučaj je dodatno naglasio potrebu da se vjernici detaljno informišu o materijalima i porijeklu proizvoda koje kupuju.

U maju 2025. godine indonezijska agencija BPJPH (Badan Penyelenggara Jaminan Produk Halal) otkrila je svinjski DNK u devet serija popularnih slatkiša, uključujući brendove Corniche i ChompChomp. Neki od ovih proizvoda čak su nosili halal oznaku, iako su testiranja pokazala suprotno. Regulator je naložio povlačenje i uništavanje svih zaraženih serija, a proizvođačima i uvoznicima su izrečene kazne. Slučaj je potresao muslimansku javnost jer se dogodio upravo u zemlji s velikim brojem muslimana, što je pokrenulo pitanje pouzdanosti halal certifikata i kontrole uvoza.

Ko provjerava domaće tržište?

Nakon ovakvih slučajeva, postavlja se pitanje da li, ko i koliko provjerava slične situacije na domaćem tržištu? Malim uvidom u online prodajne stranice u Bosni i Hercegovini, pronašli smo jedan od modela, i to New Balance M2002RST, za koji se na web-stranicama domaćih prodavača ne navodi da je riječ o svinjskoj koži. Za pojedine druge modele u opisu stoji izraz „antilopska koža“, a tek kada kupac klikne na dio s detaljnim specifikacijama, može uočiti da proizvod zapravo sadrži 42% svinjske kože.

Prisjetimo se situacije s Maggi supom i pekarama Manja. U junu 2015. godine, Federalna uprava za inspekcijske poslove naložila je povlačenje s tržišta Maggi goveđe supe s rezancima (Nestlé), nakon što je utvrđeno da sadrži svinjsku mast, dok su naljepnicama bile prekrivene originalne deklaracije. Sličan slučaj dogodio se i u pekari Manja, gdje je inspekcija otkrila da se u pripremi peciva koristila svinjska mast, a da potrošači o tome nisu bili obaviješteni.

Ovakvi primjeri pokazuju koliko je važno da muslimani koji paze na halal ishranu i način života budu jednako pažljivi i prilikom kupovine obuće i odjeće.

Stav Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

Povodom brojnih pitanja o upotrebi svinjskih materijala, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je u svom zvaničnom odgovoru na web stranici jasno navela da “Po našem mezhebu, svinjska koža ne postaje čistom štavljenjem, te nije dozvoljeno koristiti je u presvlačenju sjedišta u automobilima, ili kao odjevni predmet, općenito.”

Ovaj stav potvrđuje da zabrana nije ograničena samo na konzumaciju mesa, već i na upotrebu bilo kojeg predmeta izrađenog od svinje, uključujući kožu, mast, loj ili druge prerađene dijelove.

Islam zabranjuje svinjetinu, a slučajevi iz Turske, Indonezije i Bosne i Hercegovine pokazuju koliko je lahko da zabrana bude prekršena, ponekad iz neznanja i nepažnje, a ponekad i zbog nemara proizvođača. Zato je odgovornost na nama da pažljivomo čitamo deklaracije, provjeravamo halal certifikate i izbjegavamo proizvode s nejasnim porijeklom.