Termini odigravanja utakmica tempirani su prema udarnim terminima (prime time) u Evropi kako bi se maksimizirala zarada od TV prava, koja se procjenjuje na 3,9 milijardi dolara. To znači da će se mnogi susreti, uključujući otvaranje i finale, igrati u popodnevnim satima kada je toplotno zračenje na vrhuncu

Uticaj klimatskih promjena postao je nezaobilazan faktor u organizaciji vrhunskih sportskih događaja. Dok su zimske Olimpijske igre i biciklističke trke već osjetile posljedice rasta temperatura, predstojeće Svjetsko prvenstvo u nogometu u Sjevernoj Americi suočava se s do sada najozbiljnijim izazovom toplotnog stresa.

Studija naučne grupe World Weather Attribution (WWA) upozorava da će se oko 25% utakmica, tačnije 26 od planiranih 104, vjerovatno odigrati u uslovima opasnim po zdravlje igrača i navijača. Naučnici Frederick Otto i Theodore Keeping s Imperial Collegea u Londonu ističu da se rizik od ekstremnih toplotnih uslova gotovo udvostručio u odnosu na Mundijal održan u SAD-u 1994. godine. Razlika u prosječnoj temperaturi vazduha između ta dva prvenstva iznosi 0,7 stepeni Celzijusa, što je direktna posljedica sagorijevanja fosilnih goriva.

Istraživači ne koriste samo standardnu temperaturu vazduha, već WBGT indeks (Wet Bulb Globe Temperature), koji obuhvata vlažnost, sunčevo zračenje i brzinu vjetra. Na 26 utakmica očekuje se prelazak kritične granice od 26 stepeni WBGT, dok će na pet susreta taj indeks premašiti 28 stepeni. Naučno govoreći, 28 stepeni WBGT ekvivalent je suvoj toploti od 38 stepeni Celzijusa ili 30 stepeni pri visokoj vlažnosti vazduha.

Analiza pokazuje da će Portugal imati najteži raspored: postoji 80% vjerovatnoće da će sve tri njihove utakmice u grupnoj fazi biti odigrane u opasnim uslovima. Slijede Holandija, Saudijska Arabija i Zelenortska Ostrva s vjerovatnoćom od 74%.

FIFA je po prvi put u istoriji uvela obavezne trominutne pauze za rehidrataciju (tzv. cooling breaks) u sredini svakog poluvremena za sve utakmice, bez obzira na trenutnu temperaturu ili mikroklimu stadiona. Iako je mjera predstavljena kao zaštita zdravlja, kritičari ukazuju na ekonomsku pozadinu.

Termini odigravanja utakmica tempirani su prema udarnim terminima (prime time) u Evropi kako bi se maksimizirala zarada od TV prava, koja se procjenjuje na 3,9 milijardi dolara. To znači da će se mnogi susreti, uključujući otvaranje i finale, igrati u popodnevnim satima kada je toplotno zračenje na vrhuncu. U tom kontekstu, pauze za hidrataciju služe i kao novi, izuzetno skupi komercijalni blokovi. Procjenjuje se da će cijena od 30 sekundi reklamnog prostora tokom pauze u finalu dostići i 500.000 eura.

Gradovi poput Houstona, Dallasa i Atlante bit će najviše pogođeni ekstremnom toplotom, ali rizik u ovim slučajevima donekle ublažavaju moderni stadioni s ugrađenim sistemima klimatizacije. Ipak, finalni meč u New Yorku, zakazan za 19. jul u 15.00 sati, nosi 12% šanse za opasan toplotni stres.

Dugoročne prognoze stručnjaka, poput Donala Mullana s Queen’s University Belfast, sugerišu da bi ljetni Mundijali u dogledno vrijeme mogli postati neodrživi. Buduća prvenstva će se vjerovatno morati održavati u zimskim mjesecima, po uzoru na Katar 2022, ili u hladnijim klimatskim zonama poput sjeverne Evrope. Fudbal, kao globalni fenomen, više nije izolovan od biohemijskih i atmosferskih promjena koje diktira planeta.

IZVOR: El Pais