Historijski preokret u odnosima unutar muslimanske zajednice u Srbiji dobio je svoju zvaničnu potvrdu u Sarajevu. Delegacija potpisnika Povelje o vraćanju jedinstva Islamske zajednice, predvođena muftijom Mevlud-ef. Dudićem, sastala se s reisul-ulemom Husein-ef. Kavazovićem i rukovodstvom Rijaseta, čime je stavljena tačka na devetnaestogodišnji paralelizam i podjele. Sporazum potpisan u Novom Pazaru i potvrđen pred najvišim vjerskim autoritetom u Sarajevu donosi ustavno, šerijatsko i institucionalno ujedinjenje sa sjedištem u Novom Pazaru, otvarajući novo poglavlje za vjernike u Sandžaku, Srbiji i dijaspori

Svečanim prijemom u zgradi Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu, gdje je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović ugostio delegaciju potpisnika Povelje o jedinstvu Islamske zajednice u Sandžaku i Srbiji, zvanično je potvrđen završetak jedne od najmučnijih i najdužih epizoda u novijoj historiji muslimana na ovim prostorima. Sastanku u Sarajevu, koji po svojoj simbolici i operativnom značaju predstavlja krunu višemjesečnih diplomatskih i vjerskih napora, prisustvovali su zamjenik reisul-uleme Enes-ef. Ljevaković, rukovodstvo Sabora, muftije te članovi Rijaseta.

Delegaciju iz Sandžaka predvodio je muftija sandžački i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji Mevlud-ef. Dudić, a u njenom sastavu bili su i dosadašnji predsjednik Islamske zajednice Srbije mr. Senad-ef. Halitović, kao i istaknuti privrednici i muslihuni koji su djelovali kao posrednici i garanti ovog procesa, među kojima i poznati humanitarac i poduzetnik Hajriz Brčvak.

Svi prisutni izrazili su duboko uvjerenje da će proces institucionalnog ujedinjenja teći željenom dinamikom i u najkraćem mogućem roku biti priveden kraju, čime se otvara potpuno nova stranica u vjerskom, društvenom i nacionalnom životu Bošnjaka i svih muslimana koji žive u Republici Srbiji.

Događaj u Sarajevu uslijedio je nakon što su 14. augusta u Novom Pazaru, u amfiteatru Fakulteta za islamske studije, predstavnici dvije dosadašnje strukture potpisali temeljni dokument o spajanju. Poveljom je nedvosmisleno definisano da je Islamska zajednica vrhovna vjerska institucija svih pripadnika islama u Republici Srbiji, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.

Dokumentom je potvrđeno da u Sandžaku i Srbiji može postojati samo jedna, jedinstvena tradicionalna Islamska zajednica sa sjedištem u Novom Pazaru, sa punim šerijatskim legitimitetom i historijskim kontinuitetom, te neupitnim duhovnim, kulturnim, nacionalnim i institucionalnim vezama sa Sarajevom i reisul-ulemom kao vrhovnim vjerskim poglavarom.

Ovaj čin označio je kraj paralelizma koji je trajao od 2007. godine, kada je usljed dubokih političkih i društvenih lomova došlo do rascjepa na Mešihat Islamske zajednice u Srbiji sa sjedištem u Novom Pazaru i Islamsku zajednicu Srbije sa sjedištem u Beogradu. Tokom skoro dvije decenije, podjele su duboko potresale vjerski život, unoseći razdor među džematske odbore, imame, ali i unutar samih porodica širom Sandžaka.

Put do konačnog stiska ruke popločan je objavljivanjem dvaju komplementarnih dokumenata u sedmicama koje su prethodile dogovoru, Proglasa o principima vraćanja jedinstva Mešihata i Platforme za jedinstvo IZS-a. Ključnu ulogu u moderiranju razgovora odigrali su domaći muslihuni, uz podršku Rijaseta u Sarajevu i Diyaneta Republike Turske.

Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini reisul-ulema Husein-ef. Kavazović nije skrivao zadovoljstvo zbog uspješnog okončanja pregovora, naglasivši da se radi o historijskom preokretu.

“Za nas Bošnjake ovo je veliki događaj. Vjerovatno je u našoj novijoj historiji, u posljednjih nekoliko decenija, ovo najvažniji događaj, kako za Islamsku zajednicu tako i za naš narod u cjelini”, kazao je reisul-ulema Kavazović pred okupljenim vjerskim dostojanstvenicima u Sarajevu.

Reisul-ulema je posebno podvukao da potpisivanje dokumenta predstavlja tek početak obimnog posla koji zahtijeva mudrost, administrativnu preciznost i terenski angažman na terenu.

“Islamska zajednica sada treba pokazati da je sposobna integrirati sve ono što je do ovog trenutka bilo udvojeno. Drago mi je što su naši prvaci Islamske zajednice na tom području zajedno sa svojim saradnicima već obišli sve strukture, susreli se sa imamima i obišli ono što možemo nazvati horizontalnom infrastrukturom Islamske zajednice”, istakao je Kavazović, potvrdivši spremnost matičnih institucija u Sarajevu da pomognu svaki korak integracije.

“Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, odnosno Rijaset Islamske zajednice, čvrsto stoji iza ove Povelje. Mi ćemo sa svoje strane dati sve od sebe i učiniti sve što je u našoj moći da pomognemo ovaj proces, i u moralnom i u materijalnom smislu. Nadamo se da će, ako Bog da, sve biti završeno na najbolji način”, poručio je reisul-ulema.

Predsjednik Mešihata u Novom Pazaru muftija Mevlud-ef. Dudić naglasio je da je potpisivanjem Povelje ispravljena višedecenijska sistemska nepravda i da su stvoreni pravni i kanonski uslovi za normalizaciju odnosa.

“Stavili smo tačku na nepravdu koja je svih ovih 19 godina činjena prema Islamskoj zajednici, suprotno Ustavu Republike Srbije i drugim zakonima koji tretiraju položaj crkava i vjerskih zajednica. Jasno je definisano da može postojati jedna Islamska zajednica”, rekao je Dudić.

Muftija Dudić je podsjetio da put do ovog trenutka nije bio lak, ali da je prevladala svijest o općem dobru naroda i zajednice.

“Nakon 19 godina nepravde koja je činjena prema Islamskoj zajednici, smogli smo svi snage da potpišemo Povelju koja je proistekla iz Ustava Islamske zajednice u Srbiji. Svi zajedno, uključujući i one koji su postali dio Islamske zajednice, radit ćemo za dobrobit islama i muslimana, ne samo na prostoru Sandžaka već i cijele države”, istakao je muftija Dudić.

On se osvrnuo i na relacije sa državnim aparatima u Beogradu, napominjući da jedinstvena struktura olakšava komunikaciju i eliminira dosadašnje zloupotrebe.

“Ovo je pobjeda jer će na ovaj način biti poznata jedna adresa, jedna ahmedija i znat će se ko je odgovoran za islam i muslimane u Republici Srbiji”, kazao je Dudić, dodajući da je ostvareni rezultat izuzetno značajan za stabilnost cjelokupnog društva.

Emotivan i pomirljiv ton sastanku dao je i dosadašnji predsjednik Islamske zajednice Srbije mr. Senad-ef. Halitović, koji je naglasio da je prevazilaženje rascjepa doživio kao ličnu i kolektivnu blagodat.

“Ovo je posebno blagodat i počast svim muslimanima u regionu, posebno muslimanima u Srbiji i Sandžaku. Na ovo se čekalo 19 godina. Njegovom voljom, milošću i dobrotom došli smo do cilja na kojem smo uporno radili dugi niz godina, a sve na dobrobit svih muslimana”, izjavio je Halitović.

Govoreći o dometima ovog sporazuma, Halitović je potvrdio da se radi o historijskoj prekretnici koja mijenja društvenu klimu na Balkanu.

“Uspjeli smo potpisati Povelju koja predstavlja nešto posebno i, kako se sada često kaže, novu historiju. To je jedan od najbitnijih događaja u novijoj historiji muslimana. Obradovali smo ne samo muslimane Sandžaka i Srbije već i muslimane Bosne i Hercegovine i cijelog regiona, kao i svakog dobronamjernog čovjeka koji nije mogao prihvatiti da podjele postoje i traju toliko dugo”, naglasio je Halitović.

On je pozvao vjernike i vjerske službenike da usvoje novi duh zajedništva u svakodnevnom radu.

“Došlo je vrijeme da više ne živimo jedni pored drugih, nego jedni s drugima. Ne može biti dobar musliman ako ima samo svoju radost, a njegov brat je tužan pored njega, i obratno. Mi dijelimo istu sudbinu, pripadnici smo iste vjere i sljedbenici Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, koji nas je pozivao na jedinstvo, savjetovao nas i molio za njega. Uspjeli smo ostvariti taj veliki cilj i došli do konačnice, da su muslimani u Srbiji jedinstveni”, poručio je Halitović.

U dijaloškom procesu koji je prethodio potpisivanju Povelje učestvovao je i značajan broj ljudi iz poslovnog i civilnog sektora, među kojima se izdvaja angažman privrednika i dobročinitelja Hajriza Brčvaka. Njegovo prisustvo i svjedočenje u Sarajevu potvrdilo je koliko je ovaj proces bio važan i za dijasporu koja godinama finansijski i moralno pomaže institucije u domovini.

“Nedavno je jedan naš čovjek rekao da, kada bi doživio ovo, mogao mirno umrijeti. Mislim da tako mnogi od nas osjećaju. U nekim trenucima nismo mogli vjerovati da ćemo biti dio ove priče i da ćemo makar malo doprinijeti da do nje dođe, da budemo, kako se kaže, sebebom. Ali, Uzvišeni Gospodar daje i dao je da i mi budemo sebebom”, rekao je Brčvak.

Brčvak je podsjetio da rascjep nikada nije bio samo lokalno pitanje Sandžaka, već se reflektirao na džemate širom Zapadne Evrope.

“Ovo je za čitav bošnjački narod, za sve muslimane, a posebno za muslimane u dijaspori, izuzetno važno. Ja živim u Njemačkoj i tamo vidim koliko se vjera razvija i koliko je sve više muslimana. Zato je ovo jedinstvo posebno važno. Da sada nismo napravili ovaj korak, možda bi se u nekom skorijem vremenu podjele još više produbile i bilo bi teško ponovo doći do ovoga. Zato je ovo posebno bitno za historiju svih muslimana i Bošnjaka”, zaključio je Brčvak.

Zvaničnu podršku cijelom procesu dao je i Rijaset Islamske zajednice u BiH kroz posebnu čestitku koju je reisul-ulema Kavazović uputio ulemi, muslihunima i svim učesnicima ovog poduhvata. U toj poruci, čiji su dijelovi pročitani tokom susreta, naglašava se važnost očuvanja dostojanstva svakog pojedinca. Reisul-ulema je u svojoj pisanoj poruci podvukao i širi, regionalni i državni značaj stabilne Islamske zajednice.

“Jedinstvena, slobodna, autonomna i odgovorna Islamska zajednica u najboljem je interesu muslimana Sandžaka i svih muslimana u Srbiji. Istovremeno, ona je na korist Republici Srbiji i cijelom njenom društvu, jer uređene i stabilne vjerske zajednice doprinose miru, međusobnom povjerenju, saradnji i dobrobiti svih građana. Mešihat jedinstvene Islamske zajednice u Srbiji će u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini i instituciji reisul-uleme uvijek imati iskren oslonac i podršku u svemu što služi očuvanju jedinstva, slobode i dostojanstva Islamske zajednice na ovim prostorima, te dobrobiti njenih pripadnika. Neka Allah Uzvišeni ovaj korak učini početkom trajnog pomirenja, sloge i napretka, neka sjedini srca muslimana u dobru i sačuva ih od novih podjela i nesporazuma”, poručio je Kavazović.

Analizirajući politički i društveni kontekst u kojem se ovaj historijski preokret događa, jasno je da široki krug institucija i organizacija koje su stao iza sporazuma – od regionalnih mešihata do Bošnjačkog nacionalnog vijeća i vodećih političkih stranaka koje su decenijama bile na suprotstavljenim barikadama – ukazuje na to da potpisivanje Povelje nije iznenadan ččin, već plod dugotrajnog, mukotrpnog i temeljito vođenog procesa usaglašavanja.

U ovom osjetljivom trenutku od presudne je važnosti da se u javnom prostoru ne traže pobjednici i poraženi. Ako je jedinstvo zaista postignuto na zdravim osnova, onda više ne smije biti prostora za podjele na “naše” i “njihove”. Nema nikakve potrebe da se jednoj strani pripisuje cjelokupna zasluga, a drugoj sva krivica za devetnaestogodišnje lutanje. Historija će, sa potrebne vremenske distance, dati svoj konačni sud o tome ko je i kada pravio greške, ko je donosio pogrešne procjene i ko je mogao učiniti više. Danas je neuporedivo važnije sačuvati ono što je teškom mukom postignuto. Ako je stvarni cilj bio jedinstvo, onda ono mora podrazumijevati spremnost na međusobno uvažavanje, iskren oprost i novi početak.

Ova odgovornost u najvećoj mjeri pada na pleća imama, muftija i vjerskih autoriteta koji će voditi proces integracije na terenu. Oni u narednim mjesecima moraju dokazati da Povelja nije ostala samo mrtvo slovo na papiru ili puk političko-institucionalni kompromis, već duboka i iskrena odluka da se prevaziđe sve što je godinama razdvajalo vjernike. Ako su lideri koji su godinama stajali na suprotnim stranama mogli sjesti za isti sto i potpisati sprazum, onda moraju pokazati kapacitet da u duhu bratstva rješavaju sva preostala imovinska, pravna i personalna pitanja. Vjernici u džematima više ne smiju biti taoci institucionalnih nesuglasica i birokratskih trvenja.

Jednako važnu ulogu u održivosti ovog sporazuma imat će i državni organi Republike Srbije. Nakon što je unutrašnji konsenzus postignut unutar same vjerske zajednice, država više ne bi smjela koristiti ranije podjele kao izgovor ili prostor za institucionalno favorizovanje jedne opcije na račun druge, niti za političke uticaje na vjerski život. Obaveza državnih organa jeste dosljedno poštivanje Ustava, zakonskih propisa i autonomije vjerskih zajednica, uz primjenu jednakih aršina prema muslimanima kao i prema svim drugim tradicionalnim crkvama i vjerskim zajednicama. Prihvatanje nove realnosti od strane državnih institucija omogućit će da se sva statusna i imovinska prava muslimana ostvaruju bez administrativnih opstrukcija.

Međutim, krajnja odgovornost ne leži samo na vjerskim poglavarima i državnim organima, već i na samim vjernicima. Islamska zajednica nije privatno vlasništvo bilo kojeg pojedinca, političke partije ili interesne grupe. Ona pripada svim muslimanima koji decenijama vlastitim odricanjima grade džamije, čuvaju i obnavljaju vakufe, finansiraju rad džemata i prenose vjerski identitet na mlade generacije. Zbog toga upravo vjernici imaju pravo i obavezu tražiti potpunu transparentnost, odgovornost u radu i dosljedno provođenje postignutih dogovora. Jedinstvo se ne smije manifestirati samo na svečanim akademijama i u protokolarnim saopćenjima, već se mora svakodnevno potvrditi u načinu funkcioniranja svake lokalne džamije i mekteba.

Ovaj trenutak stoga ne smije biti pretvoren u politički trofej bilo koga. Ukoliko bi se obnovljeno jedinstvo Islamske zajednice pokušalo iskoristiti za nove političke obračune, stranačka previranja ili trijumfalizam, suština cijelog procesa bila bi promašena. Jedinstvo ima smisla i historijsku težinu samo ako donese trajni mir među vjernicima, stabilnost vjerskim institucijama i djelotvornu zaštitu prava muslimana.

Naredni mjeseci bit će pravi test zrelosti za sve aktere ovog procesa. Umjesto velikih riječi i deklarativnih izjava, sada je potreban staložen, sistemski i predan rad na terenu. Potrebno je više otvorenog dijaloga među imamima, manje prebrojavanja zasluga iz prošlosti i više konkretnih rješenja za otvorena pitanja koja su ostala u naslijeđu iz proteklih devetnaest godina.

Potpisivanjem Povelje u Novom Pazaru i njenim verifikovanjem tokom susreta sa reisul-ulemom u Sarajevu otvoreno je novo poglavlje, a vrijeme pred nama pokazat će da li su potpisnici spremni u potpunosti iznijeti teret emaneta koji su preuzeli pred Bogom i javnošću.

IZVOR: Bosna.hr, MINA, Sandzacke.rs