Istraživanje je pokazalo da je 11% korisnika vještačke inteligencije od nje tražilo duhovne savjete, dok je 13% koristilo ovu tehnologiju za sastavljanje molitvi, a 15% navodi da ju je koristilo za proučavanje svetih spisa.

Prema novom istraživanju agencija NPR i Ipsos, vještačka inteligencija postaje alat ne samo za posao i istraživanje, već i za istraživanje pitanja vjere i duhovnosti.

Ipsos je anketirao 1.011 odraslih osoba u SAD-u u periodu od 7. do 9. augusta ove godine. Ukupno 61% ispitanika izjavilo je da je koristilo neki alat vještačke inteligencije – poput Google Gemini, ChatGPT-a ili Claudea – u bilo koju svrhu.

Istraživanje je pokazalo da je 11% korisnika vještačke inteligencije od nje tražilo duhovne savjete, dok je 13% koristilo ovu tehnologiju za sastavljanje molitvi, a 15% navodi da ju je koristilo za proučavanje svetih spisa.

Za Rudyja Vazqueza, vještačka inteligencija je pružila alternativu kada je imao pitanja o Bibliji na koja, po njegovom mišljenju, vjerski poglavari nisu dali odgovor. Vazquez, 43-godišnji građevinski radnik koji već dvije godine posjećuje jednu nedenominacijsku crkvu u Jacksonvilleu na Floridi, nedavno se obratio vještačkoj inteligenciji nakon što je tokom bogosluženja čuo odlomak iz Knjige proroka Izaije. „Čitao sam, znate, Knjigu proroka Izaije, ali nikada nisam razumio šta ona zapravo znači”, rekao je Vazquez. Kazao je da je oklijevao zatražiti pomoć od svog pastora zbog ranijih iskustava.

„Nikada nisam dobio odgovor – mislim na pravi odgovor – od njih”, rekao je. „Ponekad jednostavno ne razumijem o čemu on govori.”

Stoga je Vazquez zamolio vještačku inteligenciju da mu objasni peto poglavlje Knjige proroka Izaije, odlomak u kojem Bog kori Izraelce zbog njihove moralne licemjernosti. „Teško onima koji zlo zovu dobrim, a dobro zlim; koji tamu pretvaraju u svjetlost, a svjetlost u tamu”, upozorava prorok.

Istraživanje vjerskih pitanja

Vazquez je rekao da mu je dobijeni odgovor pomogao da taj odlomak shvati kao pouku o izborima koje ljudi prave između dobra i zla.

Vazquez spada u relativno malu grupu ljudi koji koriste vještačku inteligenciju za istraživanje vjerskih pitanja. Mallory Newall, viša potpredsjednica u Ipsosu zadužena za projekte ispitivanja javnog mnijenja, izjavila je da je upotreba vještačke inteligencije radi zadovoljavanja radoznalosti i traženja novih informacija uobičajena, ali da je oslanjanje na nju radi duhovnog savjetovanja i dalje rijetkost. Gotovo sedam od deset ispitanika koji koriste vještačku inteligenciju (VI) izjavilo je da nikada ne bi tražili vjersko ili duhovno vodstvo od AI.

„Kada je riječ o savjetovanju, ljudi se i dalje znatno češće obraćaju članovima porodice ili prijateljima nego vještačkoj inteligenciji”, rekla je Newall. Ona navodi da ljudi također radije traže savjet od prijatelja i porodice nego od vjerskih vođa.

Iako je ukupan broj Amerikanaca koji trenutno koriste AI za duhovno vodstvo mali – svega 6% – vrijedi napomenuti da je taj postotak približno jednak udjelu Jevreja, muslimana, hindusa i budista u SAD-u.

Neki ljudi koriste AI kao dopunu tradicionalnijim oblicima proučavanja vjere.

Brent Hill, 68-godišnji penzionisani audiolog i konzervativni kršćanin koji posjećuje nedenominacijsku crkvu u blizini Dallasa, nedavno je zatražio od AI da mu iznese različita kršćanska gledišta o „posljednjim vremenima” opisanim u Bibliji.

Hill je rekao da je nakon toga mogao postavljati dodatna pitanja i detaljnije istraživati  određena tumačenja.

„Svakako, AI to znatno olakšava zahvaljujući ogromnoj količini dostupnog znanja koje se može sažeti u kratak i brz pregled informacija”, rekao je Hill.

Ipak, Hill ističe da pazi da ne prihvati odgovore vještačke inteligencije bez provjere u samoj Bibliji. Ukazao je na odlomak iz knjige Djela apostolska u Novom zavjetu (17, 11), koji opisuje ljude koji su slušali apostola Pavla, ali su potom provjeravali Božiju riječ – odnosno Sveto pismo – kako bi utvrdili je li ono što je govorio istina.

Drugi korisnici kažu da im AI može pomoći u razvijanju vlastitih duhovnih tradicija.

Amy Wight, analitičarka saobraćajne politike iz Richmonda u Virginiji, već se 30 godina bavi vještičarenjem. Kaže da ponekad koristi AI za pronalaženje ideja za molitve, iako konačne verzije molitvi piše sama.

Wight, koja ima 50 godina, nedavno se konsultovala s Googleovim modelom vještačke inteligencije Gemini prije nego što je postavila metlu iznad vrata kao dio rituala zaštite. Rekla je da joj je vještačka inteligencija pružila smjernice o redoslijedu blagosiljanja i posvećivanja metle prije nego što je okači.

„To mi je ulilo mnogo više samopouzdanja u čin koji je od ključne važnosti za zaštitu mene, moje energije i mog doma“, rekla je Wight.

Različite perspektive

Wight je izjavila da cijeni različite perspektive koje vještačka inteligencija može ponuditi. Također ju je koristila kao svojevrsnog sagovornika dok je razmišljala o ritualima.

„Nikada nisam bila dio vještičijeg kruga (covena), tako da mi sada ne predstavlja problem to što vještačka inteligencija nije ljudsko biće“, rekla je.

Međutim, za neke vjernike, upravo odsustvo ljudskog sagovornika čini vještačku inteligenciju intrigantnim – ali i potencijalno problematičnim – alatom.

Charles Niederman, 91-godišnji penzionisani oficir Obalske straže SAD-a koji je aktivan u svojoj sinagogi u južnoj Kaliforniji, zainteresovan je za korištenje vještačke inteligencije radi istraživanja jevrejske tradicije proučavanja vjerskih tekstova s partnerom. Ta praksa, poznata kao “chavrusa”, podrazumijeva proučavanje i raspravljanje o tekstovima s drugom osobom.

Niederman je rekao da bi sagovornik u vidu vještačke inteligencije mogao promijeniti prirodu te prakse, jer “chavrusa” dijelom uključuje učenje kako posvetiti punu pažnju drugoj osobi – kako njihovim zapažanjima, tako i načinu na koji su došli do tih ideja.

„Trenirate sebe da slušate”, rekao je. „Dakle, taj odnos bi bio ponešto drugačiji kada biste ga ostvarivali uz pomoć vještačke inteligencije.”

Niederman je rekao da se također pita može li vještačka inteligencija učiti iz njegovih vlastitih uvida u Sveto pismo. Ipak, ostaje skeptičan po pitanju polaganja prevelikog povjerenja u tu tehnologiju.

Nedavno je koristio vještačku inteligenciju za istraživanje historije lažnih mesija u judaizmu, pripremajući se za izlaganje u svojoj sinagogi. To je tema kojom se tehnologija, prema njegovim riječima, dobro pozabavila, jer mu je pomogla da uoči veze između različitih ličnosti koje su tvrdile da predstavljaju ispunjenje vjerskih očekivanja.

Tehnologija može pružiti informacije i različite perspektive, rekao je, ali odluka o tome u šta vjerovati ostaje ljudska odgovornost. Za Niedermana je iskustvo istraživanja lažnih mesija poslužilo i kao poučan primjer za svakoga ko previše vjeruje vještačkoj inteligenciji.

Izvor: RNS