Sinoćnja promocija bila je još jedno podsjećanje da se kulturno pamćenje ne čuva samo sjećanjem, nego čitanjem, istraživanjem i ponovnim vrednovanjem ljudi koji su svojim tihim i predanim radom sačuvali tragove jednog vremena. Upravo takvo mjesto u našoj naučnoj i kulturnoj historiji pripada Hivziji Hasandediću.
U Atriju Medžlisa Islamske zajednice Tešanj sinoć je održana promocija knjige „Potraga za izgubljenim znakovima postojanja – Hivzija Hasandedić 1915–2003.“, autora hafiza prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarevića, muftije zeničkog. Riječ je o djelu posvećenom životu, naučnom radu i intelektualnoj zaostavštini Hivzije Hasandedića, jednog od najznačajnijih istraživača kulturne i vjerske baštine Bosne i Hercegovine.
Na početku programa prisutnima se, u svojstvu domaćina, obratio mr. Fuad-ef. Omerbašić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Tešanj. Itakao je da se promocija realizira u okviru 11. manifestacije „Salavat ti donosimo, ja Resulallah“ i „Ljeto u Tešnju 2026.“, čiji je pokrovitelj Općina Tešanj, te da ovakvi sadržaji predstavljaju važan dio nastojanja Medžlisa da njeguje kulturu znanja, pamćenja i odgovornog odnosa prema vlastitoj duhovnoj i kulturnoj baštini.
O knjizi su govorili prof. dr. Ahmet Alibašić, hafiz dr. Elvir Duranović i autor hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević.
Prof. dr. Ahmet Alibašić ukazao je na vrijednost ponovnog otkrivanja Hivzije Hasandedića kao tihog i samozatajnog istraživača čiji značaj ne počiva samo na podacima koje je prikupio nego i na njegovoj moralnoj vertikali, ustrajnosti i odnosu prema znanju. Hasandedićev život, kako je isticano i na ranijim promocijama knjige, pokazuje da čovjek ni u nepovoljnim historijskim okolnostima ne mora ostati pasivan posmatrač, nego može ostaviti trajno i konstruktivno djelo iza sebe.
Hafiz dr. Elvir Duranović govorio je o mjestu Hivzije Hasandedića u proučavanju islamske kulturne tradicije Bošnjaka, značaju građe koju je predano prikupljao i obrađivao te potrebi da se takvo naslijeđe ne čuva samo kao uspomena nego da bude predmet ozbiljnog naučnog istraživanja i savremenog razumijevanja. Hasandedićevi radovi i danas predstavljaju važno polazište za istraživanje brojnih pitanja iz vjerske i kulturne historije, posebno Mostara i Hercegovine.
Govoreći o nastanku knjige, hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević naglasio je širinu Hasandedićeva opusa i njegovu nezaobilaznost za razumijevanje osmanskog razdoblja Bosne i Hercegovine. Na ranijim predstavljanjima knjige istakao je da je gotovo nemoguće ozbiljno istraživati taj period bez oslanjanja na Hasandedićevo djelo, te da njegov doprinos treba razumijevati i kao svojevrsnu kulturnu tematizaciju islama i afirmaciju kulturnog identiteta Bošnjaka.
Promocijom je moderirao mr. Zejd-ef. Svraka, koji je kroz razgovor i povezivanje izlaganja promotora predstavio ključne tematske cjeline knjige i njen značaj za savremeno čitanje naše kulturne i intelektualne prošlosti.
Sinoćnja promocija bila je još jedno podsjećanje da se kulturno pamćenje ne čuva samo sjećanjem, nego čitanjem, istraživanjem i ponovnim vrednovanjem ljudi koji su svojim tihim i predanim radom sačuvali tragove jednog vremena. Upravo takvo mjesto u našoj naučnoj i kulturnoj historiji pripada Hivziji Hasandediću.
