Porodica specijalne izvjestiteljice Ujedinjenih nacija za palestinske teritorije Francesce Albanese pokrenula je tužbu protiv administracije Donalda Trumpa, tvrdeći da su američke sankcije protiv nje nezakonite i da su uništile život cijele porodice. Nakon što je oštro kritikovala izraelsku politiku u Gazi, Albanese je ostala bez vize, imovine i pristupa bankarskom sistemu, dok njeni najbliži tvrde da je riječ o političkoj odmazdi koja krši temeljna prava. Sud u Washingtonu sada će odlučivati gdje prestaje državna moć, a počinje zaštita slobode govora

Porodica italijanske pravnice i specijalne izvjestiteljice Ujedinjenih nacija za palestinske teritorije Francesce Albanese podnijela je tužbu protiv administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, tvrdeći da su sankcije uvedene protiv nje pretjerane i da su ozbiljno narušile život nje i članova njene porodice.

Tužbu su podnijeli njen suprug i maloljetna kćerka, koji žive u Sjedinjenim Državama. Osim Trumpa, među tuženima su i američka državna tužiteljica Pam Bondi, državni sekretar Marco Rubio te ministar finansija Scott Bessent. Porodica tvrdi da su sankcije uvedene protiv Albanese ne samo politički motivirane nego i pravno sporne, jer zadiru u osnovna ustavna prava.

Sankcije su uvedene prošlog ljeta, nakon što je Albanese objavila izvještaj pod naslovom „Od ekonomije okupacije do ekonomije genocida“, u kojem je oštro kritizirala politiku Izraela tokom rata u Gazi. Američki State Department tada je optužio Albanese za, kako su naveli, „otvoreni antisemitizam“ i za poticanje političke i ekonomske kampanje protiv Izraela. Ministarstvo kojim rukovodi Marco Rubio također je ustvrdilo da je ona „direktno sarađivala“ s Međunarodnim krivičnim sudom u pokušajima da se istraže i procesuiraju državljani Sjedinjenih Država ili Izraela bez saglasnosti tih država.

U tužbi porodica tvrdi da su sankcije „pretjerano široke, izvan nadležnosti vlasti i protivne američkom ustavu“. Posebno se pozivaju na Prvi amandman, koji štiti slobodu govora, kao i na Četvrti i Peti amandman koji garantuju zaštitu od neopravdanih postupaka vlasti i osnovna prava u pravnim procedurama.

Prema navodima iz tužbe, mjere koje je američka vlada uvela imale su ozbiljne posljedice po svakodnevni život porodice Albanese. Sankcije su uključivale oduzimanje vize i zabranu ulaska u Sjedinjene Države, gdje je Albanese ranije živjela sa suprugom, zaposlenim u Svjetskoj banci, i njihovom kćerkom. Ona danas boravi u Tunisu, ali zbog sankcija ne može putovati čak ni u New York kako bi predala godišnje izvještaje Ujedinjenim nacijama.

Osim zabrane putovanja, američke vlasti su zamrznule svu njenu imovinu u Sjedinjenim Državama, uključujući bankovni račun i stan. Albanese je uvrštena na crnu listu na kojoj se inače nalaze osobe optužene za terorizam ili organizirani kriminal, što joj praktično onemogućava korištenje međunarodnog bankarskog sistema. Kako navodi porodica, time je „preko noći pretvorena u finansijskog izopćenika bez pristupa vlastitom novcu i ušteđevini“.

Mjere su otišle i korak dalje. Sankcije predviđaju kazne za svakog američkog državljanina koji bi joj pružio finansijsku ili bilo kakvu drugu pomoć. Albanese je prošle jeseni u italijanskom parlamentu upozorila na apsurdnost situacije: „Teoretski, niko mi ne smije ni platiti kafu, jer bi zbog toga mogao biti kažnjen sa do milijardu dolara ili čak dvadeset godina zatvora.“

U tužbi podnesenoj pred saveznim sudom u Washingtonu njen suprug i kćerka postavljaju ključno pitanje: može li američka vlada uništiti život jedne osobe i njene porodice samo zato što se ne slaže s njenim stavovima ili se plaši njenog utjecaja.

„Ovaj slučaj se svodi na pitanje imaju li vlasti pravo sankcionirati osobu i time razoriti njen život i život njenih najbližih, uključujući i američku državljanku, samo zato što se ne slažu s njenim preporukama“, navodi se u podnesku.

Porodica tvrdi da je administracija iskoristila izvršnu uredbu koja omogućava sankcioniranje Međunarodnog krivičnog suda i stranih državljana povezanih s njegovim radom. Prema njihovom mišljenju, ta uredba je preširoko interpretirana i primijenjena na način koji prelazi zakonske ovlasti predsjednika i saveznih institucija.

U tužbi se ističe i da su Albaneseini javni istupi o izraelsko-palestinskom sukobu zaštićeni slobodom izražavanja. Njena analiza situacije i komentari o radu Međunarodnog krivičnog suda, tvrdi porodica, spadaju u samu srž aktivnosti koje štiti američki ustav.

Međunarodni krivični sud je nedavno izdao naloge za hapšenje nekih izraelskih zvaničnika, uključujući premijera Benjamina Netanyahua, pod optužbama za ratne zločine. Upravo je odnos prema tom sudu jedna od ključnih tačaka spora između Washingtona i Albanese.

Francesca Albanese je dio grupe od 47 nezavisnih eksperata koje je imenovalo Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija u Ženevi. Njena dužnost je da prati stanje ljudskih prava na palestinskim teritorijama. U svojim izvještajima i javnim nastupima bila je posebno oštra prema izraelskim vojnim operacijama u Gazi, koje je opisala kao „genocid nad palestinskim stanovništvom“.

Takve ocjene izazvale su snažne reakcije u više zapadnih država. Prije dvije sedmice Francuska, Njemačka i Češka Republika pozvale su na njenu ostavku nakon što je optužena da je Izrael nazvala „zajedničkim neprijateljem čovječanstva“. Albanese tvrdi da su njene riječi izvučene iz konteksta.

Kritike je iznio i italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, iako Albanese u Italiji uživa veliku popularnost, posebno među političkom ljevicom, gdje je mnogi vide kao simbol otpora izraelskoj politici u Gazi.

Uprkos pritiscima, rukovodstvo Ujedinjenih nacija stalo je u njenu odbranu. Portparol generalnog sekretara UN-a Antónija Guterresa, Stéphane Dujarric, naglasio je da Albanese ima pravo da se javno izražava u okviru mandata koji joj je povjeren. Istovremeno je poručio da države koje se ne slažu s njenim radom imaju institucionalne mehanizme kroz koje mogu iznijeti svoje primjedbe.

Izraelska i američka vlada kategorično odbacuju optužbe o genocidu u Gazi. Washington je i prije uvođenja sankcija optužio Albanese da vodi „političku i ekonomsku kampanju protiv Izraela i Sjedinjenih Država“. Sankcije su uvedene nakon neuspjelog pokušaja američke administracije da izvrši pritisak na Ujedinjene nacije kako bi je smijenile s funkcije.

Sada će američki savezni sud odlučivati o tome jesu li mjere koje je Washington uveo protiv jedne od najkontroverznijih figura u međunarodnoj debati o ratu u Gazi zakonite i da li su granice političkog sukoba prešle u područje kršenja osnovnih prava.

IZVOR: El Pais