Nakon gotovo dvije decenije poslovanja u Indiji, kompanija Çelebi Aviation ostala je bez sigurnosne dozvole i pristupa jednom od najvećih svjetskih tržišta. Indijske vlasti pozvale su se na nacionalnu sigurnost, dok kompanija tvrdi da nikada nije dobila jasno objašnjenje razloga za takvu odluku. Priča o Çelebiju postala je primjer kako političke krize mogu preko noći promijeniti sudbinu velikih međunarodnih investicija.

Kada je turska kompanija Çelebi Aviation početkom maja 2025. godine izgubila sigurnosnu dozvolu za rad u Indiji, vijest je odjeknula daleko izvan avioindustrije. Za jedne je to bio legitimni potez države koja je nacionalnu sigurnost stavila ispred ekonomskih interesa. Za druge je slučaj postao primjer koliko međunarodne političke tenzije mogu u jednom trenutku ugroziti višedecenijska ulaganja i hiljade radnih mjesta.

Godinu dana kasnije, predsjednica kompanije Canan Çelebioğlu izjavila je da je vrijednost poslovanja izgubljenog u Indiji iznosila između 400 i 500 miliona dolara. Iako se radi o procjeni same kompanije, činjenica je da je Çelebi praktično preko noći izgubio pristup jednom od najvažnijih tržišta na svijetu.

Od male porodične firme do globalnog igrača

Çelebi Aviation osnovan je još 1958. godine kao prva privatna kompanija za zemaljske usluge u turskom civilnom zrakoplovstvu. Tokom narednih decenija prerastao je u jednog od najpoznatijih pružatelja aerodromskih usluga u regionu. Kompanija danas posluje u više država, uključujući Tursku, Njemačku, Mađarsku, Indoneziju i Indiju. Njene usluge obuhvataju prihvat putnika, rukovanje prtljagom, teretni saobraćaj, logistiku i brojne druge operacije koje omogućavaju funkcionisanje modernih aerodroma.

Indijsko tržište bilo je posebno važno. Çelebi je ušao u Indiju 2008. godine i tokom godina proširio poslovanje na devet velikih aerodroma, uključujući Delhi, Mumbai, Bangalore, Hyderabad, Chennai i Goa. Kompanija je navodila da godišnje opslužuje desetine hiljada letova i više od pola miliona tona tereta.

Dana 15. maja 2025. godine indijski Biro za sigurnost civilnog zrakoplovstva (BCAS) opozvao je sigurnosnu dozvolu kompaniji Çelebi Airport Services India. U zvaničnom dokumentu navedeno je da se odluka donosi zbog razloga povezanih s nacionalnom sigurnošću te da stupa na snagu odmah. Oduzimanje sigurnosne dozvole u praksi je značilo da kompanija više ne može obavljati ključne operacije na indijskim aerodromima.

Vlasti nisu objavile detaljno obrazloženje niti javnosti predstavile konkretne sigurnosne podatke na kojima je odluka zasnovana. Upravo će to kasnije postati centralna tačka pravnog spora između kompanije i indijske države.

Iako se u službenim dokumentima navodi nacionalna sigurnost, odluka je donesena u vrlo osjetljivom političkom trenutku. Samo nekoliko dana ranije Indija i Pakistan bili su uključeni u ozbiljnu vojnu krizu nakon napada u Kašmiru i kasnije indijske operacije poznate kao „Operation Sindoor“.

Tokom tog perioda Ankara je javno pružala političku podršku Pakistanu, što je izazvalo snažne reakcije u Indiji. U indijskim medijima i političkim krugovima pojavili su se pozivi na bojkot turskih proizvoda, turističkih aranžmana i kompanija koje posluju u strateškim sektorima.  Ministar civilnog zrakoplovstva Murlidhar Mohol tada je izjavio da je vlada zaprimila brojne zahtjeve za zabranu poslovanja kompanije Çelebi zbog sigurnosnih zabrinutosti.

Tvrdnje o vezama s turskom politikom

Nakon izbijanja afere na društvenim mrežama pojavile su se tvrdnje da je kompanija povezana s porodicom turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. Çelebi je to odlučno negirao.

Kompanija je saopćila da 65 posto vlasništva pripada međunarodnim institucionalnim investitorima iz Kanade, SAD-a, Velike Britanije, Singapura, Ujedinjenih Arapskih Emirata i zapadne Evrope, dok je preostalih 35 posto u vlasništvu članova porodice Çelebioğlu. Također su naglasili da Canan i Can Çelebioğlu nemaju političke funkcije niti veze s bilo kojom vladom. Ove tvrdnje nisu spriječile nastavak političke debate u Indiji, gdje je pitanje nacionalne sigurnosti već postalo dominantna tema.

Nakon gubitka dozvole, Çelebi je pokrenuo postupak pred Visokim sudom u Delhiju. Kompanija je tvrdila da joj sigurnosna dozvola nije mogla biti oduzeta bez prethodnog upozorenja i mogućnosti da odgovori na optužbe. U sudskim podnescima naveli su da je odluka donesena bez jasnog obrazloženja te da se kompaniji samo općenito predbacuje ugrožavanje nacionalne sigurnosti bez navođenja konkretnih činjenica.

Također su upozorili da je ugroženo skoro 3.800 radnih mjesta te da će slučaj negativno utjecati na povjerenje stranih investitora u Indiju. Indijska vlada odgovorila je da u pitanjima nacionalne sigurnosti nije obavezna unaprijed obavještavati kompaniju niti javno objavljivati sve razloge za svoje odluke. Tokom postupka dio materijala dostavljen je sudu u zatvorenoj proceduri, bez pristupa javnosti.

Slučaj je izazvao veliku pažnju i zbog veličine kompanije. Prema podacima iz sudskih dokumenata i saopćenjima, Çelebi je na pojedinim aerodromima imao veoma značajan udio u poslovima zemaljskog opsluživanja. Na aerodromu u Mumbaiju kompanija je bila jedan od najvećih operatera, dok je širom zemlje pružala usluge za desetine aviokompanija. Zbog toga su se odmah pojavila pitanja kako će aerodromi organizirati rad nakon njenog odlaska. Indijske vlasti ubrzo su počele prebacivati poslove drugim operaterima kako bi se izbjegli poremećaji u saobraćaju.

Izgubili pola milijarde dolara

U intervjuima koje je dala nakon gubitka indijskog tržišta, predsjednica kompanije Canan Çelebioğlu govorila je o jednom od najtežih perioda u historiji firme. Prema njenim riječima, kompanija je izgubila posao čija je vrijednost procijenjena na između 400 i 500 miliona dolara. Naglasila je da je odluka bila šok za menadžment jer je Çelebi u Indiji poslovao gotovo dvije decenije i smatrao zemlju jednim od svojih najvažnijih međunarodnih tržišta.

Iako kompanija nije objavila detaljan obračun te procjene, sama brojka pokazuje koliki je značaj Indija imala za poslovanje grupe.

Slučaj Çelebi daleko nadilazi jednu kompaniju. On pokazuje kako se u savremenom svijetu granica između ekonomije i geopolitike sve više briše. Godinama se vjerovalo da velike međunarodne investicije predstavljaju svojevrsnu zaštitu od političkih kriza. Međutim, posljednjih godina brojni primjeri pokazuju da kompanije mogu postati kolateralna šteta diplomatskih sukoba, trgovinskih ratova ili sigurnosnih sporova.

Za Canan Çelebioğlu i njenu kompaniju ovo nije bio samo gubitak jednog ugovora. Radilo se o tržištu koje se gradilo gotovo dvadeset godina. Za Indiju je slučaj bio demonstracija spremnosti da pitanja sigurnosti stavi ispred ekonomskih interesa.

Za ostatak svijeta ostaje zanimljivo pitanje, a to je koliko su danas strane investicije zaista sigurne kada politički odnosi između država postanu napeti? Slučaj Çelebi pokazuje da čak i kompanije koje zapošljavaju hiljade ljudi, posluju decenijama i predstavljaju važne karike u funkcionisanju kritične infrastrukture mogu preko noći postati dio mnogo veće geopolitičke priče. A upravo zato odluka donesena u maju 2025. godine ostaje jedna od najzapaženijih poslovnih i političkih priča na relaciji Turska – Indija posljednjih godina.