Ukrajinsko tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Davora Savičića kojeg tereti za okrutno postupanje prema civilima, zlostavljanje i učestvovanje u ratnim zločinima tokom okupacije Kijevske oblasti. Dok mu se pred Okružnim sudom u Borodyanki sudi u odsustvu, ključni svjedok optužbe opisuje dane provedene u zarobljeništvu, mučenja u šumskim jamama i prisiljavanje na učestvovanje u ruskoj proratnoj propagandi

„Sedam dana. Živim stalno s tim danima“, rečenica je kojom Ukrajinac Mykola opisuje zarobljeništvo s početka marta 2022. godine, kada su ga ruske snage odvele iz njegovog doma u Fedorivki, selu udaljenom oko 80 kilometara od Kijeva. Samo dan nakon rođendana, bio je uvjeren da mu je život završen. Danas, četiri godine kasnije, Mykola je jedan od ključnih svjedoka u predmetu koji se pred ukrajinskim pravosuđem vodi protiv Davora Savičića — prvog državljanina Bosne i Hercegovine optuženog za ratne zločine počinjene tokom ruske invazije na Ukrajinu, stoji u tekstu koji je danas objavio sarajevski portal Detektor.

Protiv Savičića, koji posjeduje i bosanskohercegovačko i rusko državljanstvo, podignuta je optužnica pred Okružnim sudom u Borodyanki zbog kršenja zakona i običaja ratovanja. Sudi mu se u odsustvu. Prema navodima ukrajinskog tužilaštva, Savičić je kao komandant jedinice „Vukovi“ — u okviru privatne vojne strukture „Redut“ pod kontrolom ruske vojne obavještajne službe (GRU) — rukovodio zlostavljanjem i nezakonitim zarobljavanjem civila na području Fedorivke, Ivankiva i okolnih mjesta.

Iako je sa prostora Balkana oko 200 boraca pristupilo ruskim formacijama, Savičić je jedini protiv koga je podignuta optužnica za ratne zločine. Za njim je i Tužilaštvo BiH raspisalo potjernicu, ali detalji domaće istrage nisu objelodanjeni.

Svjedok Mykola bez oklijevanja je prepoznao Savičića na fotografijama. Prisjetio se da je optuženi hodao selom i djeci dijelio čokolade, govoreći: „Došao sam iz Srbije da vas oslobodim.“ Međutim, stvarnost iza tih riječi bila je brutalna.

Nakon zarobljavanja, Mykoli su navukli kapu preko očiju, vezali ruke i odveli ga u šumu. Tamo su ga tukli i plastičnim vezicama vezali za stablo. Između njegovih leđa i drveta postavili su ručnu bombu sa izvučenim osiguračem. „Nisam se mogao pomaknuti ni na jednu stranu. Da je skliznula, eksplodirala bi. Nisam imao ni one četiri sekunde da reagujem“, ispričao je Mykola, opisujući dvočasovnu torturu potpunog mirovanja na rubu smrti.

Sljedećih nekoliko dana proveo je zakopan u jami dubokoj oko 90 centimetara, u šumi između mjesta Shybene i Krasny Rih, u vodi, snijegu i u društvu pacova. Svjedočio je mučenjima i ubistvima drugih zatočenika. Iako u početku nije znao ime komandanta, naučio je njegov glas. Kad god su mu skidali povez da bi ga tjerali na teški fizički rad i kopanje rovova, viđao je Savičića kako sjedi i izdaje naređenja.

„Rekao sam mu: ‘Gladan rob je loš rob. Nisam jeo tri ili četiri dana. Ako hoćeš, pucaj u mene, ali ja ne mogu.’ Tek tada sam dobio konzervu hrane, ali i riječi koje pamtim: ‘Imam naređenje da te ne ubijem jer trebaš izaći na televiziji u Rostovu. Da nije toga, davno bih te ubio. Ti si mi teret'“, prisjeća se Mykola.

Razlog zbog kojeg je ostavljen u životu bio je inscenirani propagandni snimak. Nakon što su u njegovom telefonu pronašli broj Sigurnosne službe Ukrajine (SBU) i fotografije iz perioda mobilizacije 2014. godine, pripadnici jedinice su ga premlaćivanjem prisilili da se pred kamerama lažno predstavi kao oficir SBU-a koji organizuje izviđačko-diverzantske grupe.

Prikazani TV prilog emitiran je na Prvom kanalu Rusije, mediju koji se nalazi pod sankcijama Evropske unije i SAD-a zbog širenja proratne propagande. Prije samog snimanja, Mykola je dobio jak udarac nogom u glavu od kojeg se srušio sa stolicom, zbog čega je u emisiji vidljivo povrijeđen.

Pored Mykole, u optužnici protiv Savičića obuhvaćen je i slučaj ukrajinske civilke koja je na isti način dovedena pred optuženog, ispitivana o pozicijama ukrajinskih snaga te prisiljena na učešće u režiranom intervjuu. Prisiljavanje civila na davanje propagandnih izjava predstavlja direktno kršenje međunarodnog humanitarnog prava.

Do ključnih dokaza protiv Savičića došla je ukrajinska nevladina organizacija Medijska inicijativa za ljudska prava (MIHR). Istraživači su na području Shybenea dokumentovali 43 slučaja zarobljavanja civila i identifikovali pet lokacija na kojima su ljudi držani u nehumanim uslovima, uključujući jame u šumi, školu i šumariju.

„Naši sagovornici su direktno pokazali na Davora Savičića. Među naoružanim ljudima bili su Srbi i oni su to ljudima direktno govorili“, izjavila je Lidiia Tarash, voditeljica odjela za dokumentovanje MIHR-a. Istražitelji su prikupljena svjedočanstva uporedili sa Savičićevim javnim istupima na ruskom kanalu Solovyov Live, gdje je sam govorio o operacijama svoje jedinice „Vukovi“ u okolini Kijeva, čime su navodi žrtava do kraja potvrđeni.

Optužnica protiv Savičića jedna je od više od 740 optužnica koje je ukrajinsko tužilaštvo do sada predalo sudovima u sklopu istraga ratnih zločina počinjenih nakon početka invazije. Dok sudski postupak u Borodyanki čeka pripremno ročište, optuženi Savičić i dalje se nalazi van domašaja ukrajinskih i bosanskohercegovačkih pravosudnih organa.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.