Pokrenuta je kampanja koja Bošnjakinjama i Bošnjacima upisanima kao „muslimani” objašnjava zašto i kako promijeniti nacionalnost u registru birača. Jer od 2010. ta odrednica više nije ustavna manjina, takvi gube manjinska prava i svrstavaju se u kategoriju OSTALI. Portal izjasnise.hr nudi tri načina promjene, a koordinatori na terenu strpljivo dolaze do svakog sugovornika.
Pitanje identitetskog naziva manjine — Bošnjak ili Musliman — godinama je jedan od najznačajnijih neriješenih problema bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj. O kampanji koja taj problem nastoji riješiti, o pravima koja iz izjašnjavanja proizlaze i o konkretnim koracima koji su građanima na raspolaganju, u listu Sabah info (broj 115) objavljen je razgovor s Kadrom Kulašinom, generalnim tajnikom Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj i predsjednikom udruge SABAH.
Kulašin objašnjava da je znatan broj osoba u registru birača i danas upisano kao „musliman” — uz veliko slovo M. Budući da je ta odrednica još 2010. izbrisana iz Ustava kao nacionalna manjina, ljudi koji su tako opredijeljeni de facto ostaju bez mogućnosti ostvarivanja manjinskih prava.
„Ustav Republike Hrvatske više ne poznaje tu nacionalnost i tako nacionalno opredijeljene osobe svrstavaju se u kategoriju OSTALI”, upozorava Kulašin.
To, dodaje, nije samo pitanje pojedinca: o ukupnom broju evidentiranih Bošnjaka u Hrvatskoj ovisi i sama razina ostvarenja manjinskih prava, jer je ona vezana uz udio u stanovništvu. Zbog toga je Povjerenstvo za provedbu Operativnog programa za bošnjačku nacionalnu manjinu pokrenulo kampanju koja se, naglašava sugovornik, neće odvijati samo medijski nego i na terenu, putem educiranih koordinatora.
Tri načina promjene nacionalnosti
Središnji oslonac kampanje jest web-portal izjasnise.hr, koji pregledno objašnjava kako promijeniti nacionalnost iz „Muslimana” u „Bošnjaka” na tri načina: u upravnom tijelu županije, putem sustava e-Građani te slanjem zahtjeva poštom. Na portalu je objašnjeno i kako provjeriti nacionalnost u registru birača, korak po korak, uz kontakt-adresu info@izjasnise.hr.
Provjera nacionalnosti, ističe Kulašin, važna je zato što na izborima samo osobe izjašnjene kao Bošnjakinje i Bošnjaci mogu birati svoje predstavnike. Portal ocjenjuje vrlo dobrim i odlično koncipiranim, no smatra da je na njegovoj promociji nužno i dalje raditi.
U kampanji su, prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, vrlo zorno prikazana prava koja ostvaruju Bošnjaci, a koja ne mogu ostvariti osobe izjašnjene kao Muslimani:
– pravo na odgoj i obrazovanje na bosanskom jeziku i pismu;
– pravo na privatnu, javnu i službenu uporabu bosanskog jezika i pisma;
– pravo na zastupljenost u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini (Hrvatski sabor, županijska, gradska i općinska vijeća);
– pravo na uporabu vlastitih znamenja i simbola;
– pravo na kulturnu autonomiju — očuvanje tradicije, osnivanje muzeja, knjižnica i drugo;
– slobodu vjeroispovijesti kao manjinsko pravo;
– pravo na sudjelovanje u javnom životu putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina;
– pravo na pristup sredstvima javnog priopćavanja, uključujući programe na bosanskom jeziku na radiju i televiziji;
– prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave, pravosuđu i lokalnoj samoupravi pod jednakim uvjetima.
Kulašin naglašava da izjašnjavanjem kao Bošnjak nikako nije upitno vjersko opredjeljenje, premda još uvijek ima onih koji ta dva pojma poistovjećuju.
„Valjda oni smatraju da će biti zakinuti na vjerskom planu, a što se ni na koji način ne može dogoditi”, objašnjava on.
Brojke koje zabrinjavaju
Da problem nije apstraktan, Kulašin pokazuje podatke iz popisa birača. U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirana su 432 Bošnjaka i Bošnjakinje, a čak 1.107 muslimana. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ima 705 bošnjačkih birača naspram 1.290 muslimana.
Zbog toga, kaže, pristup mora biti prilagođen sugovornicima: prema starijoj populaciji potrebno je strpljivo i jednostavnim rječnikom objasniti razliku, dok mladima treba sadržajno inventivniji pristup, bez pritiska.
Kulašin ističe da su bošnjačka kulturno-umjetnička društva, zborovi i sekcije sa svojim širom otvorenim vratima — kako pripadnicima hrvatskog naroda, tako i pripadnicima svih nacionalnih manjina.
„Mi smo moderna zajednica, mi nemamo ograničenja, jer smo kao ljudi otvoreni, pristupačni”, poručuje Kulašin, generalni tajnik Nacionalne koordinacije Bošnjaka u RH i predsjednik udruge SABAH.
Na kraju razgovora osvrnuo se i na plasman nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetsko prvenstvo 2026., koji je, kaže, obradovao ljude širom BiH, Hrvatske i dijaspore te pokazao da se na tlu Bosne i Hercegovine ljudi mogu i trebaju ujediniti.
Razgovor je izvorno objavljen u listu Sabah info, broj 115 (Godina XXI., Zagreb, april/travanj 2026., ISSN 1846-243X), glasilu Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske. Intervju vodio Asim Čabaravdić.
