Francuska je saopćila da će reafirmirati svoju podršku ICC-u i mobilizirati se sa svojim partnerima kako bi sud mogao nastaviti svoju misiju. U Londonu je glasnogovornik premijera Keira Starmera izjavio da Velika Britanija podržava nezavisnost suda.
Svjetske vlade požurile su da odbrane Međunarodni krivični sud (ICC) nakon što je Donald Trump uveo sankcije protiv ove globalne institucije, koja se smatra ključnom posljednjom instancom za procesuiranje moćnih pojedinaca optuženih za zločine poput ratnih zločina i genocida.
Osnovan prije više od dvije decenije kao nepristrasno i nekorumpirano tijelo sposobno da se suprotstavi zločincima – od militantnih ratnih vođa do šefova država – ICC se našao pod napadom Washingtona upravo u trenutku kada istražuje šokantno nasilje u Gazi.
Američki je predsjednik u četvrtak potpisao izvršnu naredbu kojom odobrava agresivne ekonomske sankcije protiv ICC-a i zabranu putovanja njegovom osoblju, optužujući sud za “nelegitimne i neutemeljene postupke“ usmjerene protiv Sjedinjenih Američkih Država i njihovog saveznika Izraela.
Trumpova naredba navodi nalog ICC-a za hapšenje Benjamina Netanyahua zbog ratnih zločina počinjenih u Gazi kao razlog za sankcije. Netanyahu je ove sedmice posjetio Washington i nazvao Trumpa “najvećim prijateljem Izraela“.
Sjedinjene Američke Države još nisu objavile koga će sankcije konkretno pogoditi, ali četiri izvora upoznata sa situacijom rekla su za The Guardian da je britanski glavni tužilac ICC-a Karim Khan prva i zasad jedina osoba koja je ciljano sankcionirana.
Reagirajući na Trumpovu odluku, ICC je pozvao svojih 125 država članica da se suprotstave sankcijama, opisujući potez Washingtona kao pokušaj da “našteti njegovom nezavisnom i nepristranom sudskom radu“. Samo nekoliko sati kasnije, 79 zemalja – uključujući Brazil, Kanadu, Dansku, Meksiko i Nigeriju – objavilo je zajedničko pismo u kojem upozoravaju da će sankcije “povećati rizik od nekažnjivosti za najozbiljnije zločine i ugroziti međunarodno pravilo zakona“.
Dugogodišnji saveznici SAD-a našli su se u sukobu s Washingtonom, dok je čelnik jedne od vodećih globalnih organizacija za ljudska prava nazvao Trumpov potez “osvetničkim“.
Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da bi sankcije “ugrozile instituciju koja treba osigurati da diktatori svijeta ne mogu nekažnjeno progoniti ljude i započinjati ratove“.
Francuska je saopćila da će reafirmirati svoju podršku ICC-u i mobilizirati se sa svojim partnerima kako bi sud mogao nastaviti svoju misiju. U Londonu je glasnogovornik premijera Keira Starmera izjavio da Velika Britanija podržava nezavisnost suda.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da ICC “daje glas žrtvama širom svijeta“ i da “mora biti slobodan da nastavi borbu protiv nekažnjivosti na globalnom nivou“, dok je glavno tijelo Ujedinjenih nacija za ljudska prava poručilo da bi Trumpova odluka trebala biti poništena.
U svojoj naredbi, Trump je izjavio da je ICC “zloupotrijebio svoju moć“ izdavanjem naloga za hapšenje Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, što je, prema njemu, “postavilo opasan presedan“ koji ugrožava američke građane i vojno osoblje. Netanyahu je snažno pohvalio Trumpovu odluku, nazvavši je hrabrom.
Trump, koji je tokom predizborne debate koristio pojam “Palestinac“ kao uvredu, otišao je i dalje, sugerirajući da bi trebalo izvršiti “čišćenje“ Gaze.
U utorak je Trump predstavio prijedlog za američko preuzimanje kontrole nad Gazom, što bi uključivalo premještanje približno dva miliona Palestinaca u susjedne zemlje – plan koji je široko osuđen kao nacrt etničkog čišćenja. Egipat je intenzivirao kontakte s arapskim partnerima kako bi naglasio svoje odbacivanje bilo kakvih pokušaja prisilnog preseljenja Palestinaca, saopćilo je njihovo ministarstvo vanjskih poslova.
ICC je osnovan 2002. godine kako bi procesuirao ozbiljne zločine koje države članice ne žele ili ne mogu same sudski goniti. Iako Sjedinjene Američke Države i Izrael nisu potpisnice statuta suda, njihovi građani mogu pasti pod njegovu jurisdikciju. Izrael ima druge saveznike, poput Velike Britanije, Njemačke i Francuske, koji bi, u skladu s međunarodnim obavezama, morali uhapsiti Netanyahua ako bi kročio na njihovu teritoriju.
Nalozi za hapšenje Netanyahua i Gallanta odobreni su od tročlanog sudskog vijeća izabranog od država članica ICC-a. Nalog za hapšenje također je izdat za vojnog vođu Hamasa, Mohammeda Deifa, čija lokacija nije poznata.
Generalna sekretarica Amnesty Internationala Agnès Callamard izjavila je da Trumpova naredba “šalje poruku da je Izrael iznad zakona i univerzalnih principa međunarodne pravde“.
(Izvor: The Guardian)
