Najveći gubitnici na tržištu su američke kompanije s kompleksnim međunarodnim lancima snabdijevanja u zemljama koje su pogođene novim carinama. Apple, koji većinu svojih proizvoda proizvodi u Kini, izgubio je 9,25% vrijednosti, dok su i druge multinacionalne kompanije poput Microsofta, Nvidije, Della i HP-a pretrpjele značajne gubitke.

Globalna finansijska tržišta jučer su zapala u haos kada je eskalirajući trgovinski rat Donalda Trumpa oborio vrijednost najvećih svjetskih kompanija za bilione dolara i povećao strahove od recesije u SAD-u.

Dok su svjetski lideri reagovali na predsjednikovu politiku carina, koju je nazvao „danom oslobođenja“, a koja ruši međunarodni trgovinski poredak, na Wall Streetu i drugim velikim finansijskim tržištima izbrisano je oko 2,5 biliona dolara (1,9 biliona funti) tržišne vrijednosti.

Stručnjaci upozoravaju da su Trumpove carinske tarife, koje se kreću između 10% i 50% i pogađaju kako tradicionalne američke saveznike tako i rivale, dramatično povećale rizik od globalne ekonomske krize i recesije u najvećoj svjetskoj ekonomiji.

Visoki zvaničnici od Brisela do Pekinga osudili su Trumpovu politiku, pri čemu je Kina kritizirala „jednostrano nasilničko“ ponašanje, dok je Evropska unija najavila kontramjere.

Iako je Trump tempirao svoje obraćanje iz ružičnjaka Bijele kuće kako bi izbjegao prikazivanje pada tržišta uživo, posljedice su stigle kada su azijske berze otvorene nekoliko sati kasnije. U poređenju s krizama na tržištu viđenim tokom pandemije i finansijskog kraha 2008. godine, masovna rasprodaja dionica potresla je svjetske berze. FTSE 100 indeks vodećih britanskih kompanija pao je za 133 poena (1,5%) na 8.474, što je njegov najgori dan od augusta.

Tri najveće američke berze doživjele su najgori dan od juna 2020. godine – tehnološki Nasdaq pao je za 5,97%, S&P 500 za 4,8%, dok je Dow Jones izgubio 3,9% vrijednosti. Dionice Applea i Nvidije, dvije najveće američke kompanije po tržišnoj vrijednosti, izgubile su ukupno 470 milijardi dolara do podneva.

Libby Cantrill, direktorica za američku javnu politiku u Pimcu, najvećem svjetskom upravitelju obvezničkih fondova, izjavila je da su investitori sve zabrinutiji jer Trump ne pokazuje znakove popuštanja uprkos tržišnim potresima. „Postoji granica do koje će on i njegova administracija biti spremni trpjeti ekonomski bol kako bi rebalansirali privredu, ali još uvijek nije jasno kada i kako bi ta granica mogla biti dosegnuta“, rekla je.

U međuvremenu, američki dolar pao je na najniži nivo u šest mjeseci, oslabivši za oko 2,2%, zbog rastućeg gubitka povjerenja u valutu koja je decenijama smatrana najsigurnijom u svijetu. George Saravelos, šef istraživanja deviznog tržišta u Deutsche Banku, upozorio je klijente na „krizu povjerenja u dolar“, rekavši da „sigurnosne karakteristike dolara postaju sve slabije“.

Najveći gubitnici na tržištu bile su američke kompanije s kompleksnim međunarodnim lancima snabdijevanja u zemljama koje su pogođene novim carinama. Apple, koji većinu svojih proizvoda proizvodi u Kini, izgubio je 9,25% vrijednosti, dok su i druge multinacionalne kompanije poput Microsofta, Nvidije, Della i HP-a pretrpjele značajne gubitke.

Cijene sirovina također su doživjele oštar pad – cijena nafte pala je za 7% zbog rastućih zabrinutosti oko globalnih ekonomskih izgleda.

Govoreći novinarima, Trump je izjavio: „Mislim da ide veoma dobro. Ovo je operacija poput velike hirurške intervencije. Rekao sam da će tačno ovako izgledati… Nikada nismo vidjeli nešto slično. Tržišta će procvjetati. Berze će procvjetati. Zemlja će procvjetati.“

Dodao je: „Svaka zemlja nas sada zove. To je ljepota onoga što radimo. Da smo ih zamolili za uslugu, rekli bi ne. Sada će učiniti sve za nas.“

Najveći udar carina osjetile su zemlje jugoistočne Azije – Kambodža, gdje oko petina stanovništva živi ispod granice siromaštva, pogođena je carinom od 49%, Vijetnam sa 46%, dok je Mjanmar, koji se još oporavlja od razornih zemljotresa i građanskog rata nakon vojnog udara 2021. godine, suočen s tarifama od 44%.

Analitičari upozoravaju da će proizvođači odjeće i sportske obuće, koji se oslanjaju na jeftinu proizvodnju u jugoistočnoj Aziji, pretrpjeti rastuće troškove, što će poskupjeti proizvode za potrošače širom svijeta. Dionice Nikea, Adidasa i Pume zabilježile su nagli pad.

Prema analizama, Trumpove mjere podići će prosječnu američku carinu na najviši nivo od 1933. godine, što bi moglo gurnuti SAD u recesiju i povećati troškove života.

Trumpov plan uključuje uvođenje carine od 10% na sve trgovinske partnere SAD-a već od ponoći, uz dodatne više stope do 50% za zemlje poput Kine, Vijetnama i EU.

Nezavisni think-tank Tax Foundation procijenio je da će ovaj plan predstavljati „povećanje poreza od 1,8 biliona dolara“ za američke potrošače, što bi smanjilo uvoz za više od četvrtine, ili 900 milijardi dolara, u 2025. godini.

Istraživači konsultantske kuće Oxford Economics upozorili su da bi Trumpove mjere mogle gurnuti globalni ekonomski rast na najniži nivo od finansijske krize 2008. godine, osim perioda pandemije Covid-19.

I Velika Britanija, koja se suočila s najmanjom stopom carina od 10%, signalizirala je da bi mogla uzvratiti mjerama iako pokušava sklopiti trgovinski sporazum s Washingtonom.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron osudio je Trumpovu odluku da uvede carine od 20% na proizvode iz EU, nazivajući je „brutalnom i neutemeljenom“. Španski premijer Pedro Sánchez rekao je da „protekcionističke“ carine „nisu u interesu miliona građana s obje strane Atlantika“.

EU navodno priprema kontramjere na američke proizvode široke potrošnje i industrijske proizvode, kao odgovor na Trumpove ranije uvedene carine na čelik i aluminijum.

(The Guardian)