Bosna i Hercegovina je od danas ponovo u središtu političke oluje nakon što je vlada entiteta Republika Srpska usvojila i u skupštinsku proceduru poslala kontroverzne prijedloge zakona kojima se zabranjuje rad četiri ključne institucije Bosne i Hercegovine (BiH) na njenoj teritoriji.

Ovi potezi, iza kojih stoji predsjednik RS-a Milorad Dodik, označeni su kao najradikalniji do sada u njegovoj dugogodišnjoj politici suprotstavljanja državnim institucijama BiH. Predloženi zakoni izazvali su burne reakcije u zemlji i šire, postavljajući pitanje hoće li međunarodna zajednica, predvođena visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, reagirati odlučno i pravovremeno.

Prema prijedlogu zakona, Vlada RS-a cilja na četiri ključne institucije BiH: Sud BiH, Tužilaštvo BiH, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) te Agenciju za istrage i zaštitu (SIPA). Jedan od zakona, nazvan “Zakon o neprimjenjivanju odluka i zabrani rada institucija BiH na teritoriju RS-a”, ide dotle da uvodi novo krivično djelo – rad u ovim institucijama ili saradnja s njima na području RS-a. Osobe koje ne napuste poslove u tim institucijama ili nastave provoditi njihove odluke mogle bi se suočiti s kaznama od šest mjeseci do pet godina zatvora, uz mogućnost oduzimanja imovine.

Drugi prijedlog zakona usmjeren je na osnivanje paralelnog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća RS-a, čime se dodatno podiže ulog u sukobu s pravosudnim sistemom na državnoj razini. Ovim potezom Dodik i njegovi saveznici žele preuzeti kontrolu nad imenovanjem sudija i tužitelja unutar RS-a, zaobilazeći VSTV kao krovnu instituciju za pravosuđe u BiH. Takav korak direktno ugrožava ustavni poredak BiH, koji predviđa jedinstven pravosudni sistem na državnoj razini.

Ovi zakoni dolaze u trenutku kada se Dodik nalazi pod ogromnim pritiskom, kako unutrašnjim tako i vanjskim. Juče mu je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu kojom je osuđen na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, uz zabranu obavljanja javnih dužnosti u trajanju od šest godina. Presuda, iako nepravosnažna, dodatno je razbjesnila Dodika i njegove pristaše, koji je međunarodnu zajednicu optužuju za “intervencionizam” i “uništavanje ustavnog poretka BiH”.

Dodikovi potezi mogu se tumačiti kao pokušaj osiguranja političke kontrole i zaštite od daljnjih pravnih posljedica. Zabranom rada državnih institucija na teritoriji RS-a, on ne samo da osporava njihov legitimitet, već i stvara pravni okvir kojim bi mogao spriječiti njihovo djelovanje protiv njega i njegovih saradnika. Istodobno, uspostava paralelnih institucija unutar RS-a signalizira dugogodišnju težnju za većom autonomijom, ako ne i potpunim odvajanjem od BiH.

Prijedlozi zakona izazvali su oštre kritike unutar BiH. Pravni stručnjaci upozoravaju da su ovi akti u suprotnosti s Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, koji jasno definiraju nadležnosti državnih institucija. Ako Narodna skupština RS-a danas usvoji ove zakone, to bi moglo dovesti do potpune blokade pravosudnog sistema u zemlji, s nesagledivim posljedicama po stabilnost i sigurnost.

Posebna pažnja usmjerena je na zaposlenike institucija BiH koji rade na području RS-a. Prema prijedlogu, oni bi se mogli naći u nemogućoj situaciji – napustiti posao ili riskirati zatvorsku kaznu. Takva prijetnja izazvala je strah i nesigurnost među državnim službenicima, ali i bijes među onima koji vide ovaj potez kao izravni napad na suverenitet BiH.

Sve su oči sada uperene u visokog predstavnika Christiana Schmidta, čija je uloga u očuvanju Daytona ključna. U prošlosti je Schmidt pokazao spremnost na korištenje svojih ovlasti kako bi poništio zakone kojima se krše ustavni principi BiH. Pitanje je hoće li i ovoga puta djelovati brzo i odlučno ako NSRS izglasa ove prijedloge. Neki analitičari smatraju da bi njegova neodlučnost mogla ohrabriti Dodika u daljnjim radikalnim potezima, dok drugi upozoravaju da bi preoštra reakcija mogla dodatno eskalirati tenzije.

Vjerovatno će Schmidt poništiti zaključke NSRS ako oni usvoje prijedloge ova četiri zakona no krizna situacija time okončana, štaviše.  

Međunarodna zajednica, uključujući State Department, već je izrazila podršku pravosudnim procesima protiv Dodika, što sugerira da bi usvajanje ovih zakona moglo izazvati sankcije ili druge mjere protiv čelnika RS-a. No, Dodik na to odgovara tvrdnjama da je BiH “propala država” i da RS ima pravo braniti svoje interese, čime dodatno polarizira ionako podijeljeno društvo.

Ovi događaji nisu izolirani incident, već dio šire strategije koju Dodik provodi godinama – od nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH do prijetnji secesijom. Prijedlozi zakona samo su posljednji u nizu koraka kojima se RS pokušava odmaknuti od državnih institucija i učvrstiti vlast unutar svojih granica. No, takva politika nosi rizik ne samo za BiH, već i za samu RS, koja je ekonomski i politički ovisna o širem okviru države i međunarodne podrške.

Dok Dodik nastavlja s provokacijama, a međunarodna zajednica promatra s distance, ostaje neizvjesno hoće li ova kriza biti riješena dijalogom ili će zemlja skliznuti u dublji haos.