Stipan Dilber, kustos Franjevačkog muzeja Tomislavgrad i jedan od autora, naglašava kako su ovom izložbom htjeli skrenuti pozornost i na problem devastacije gradina i pljačkanja njihove arheološke baštine.
U Arheološkom muzeju u Splitu otvorena je izložba “Delmati – između mita i stvarnosti”, koja na svojevrstan način predstavlja toliko potrebito “vraćanje Delmata” u život s obzirom na to da o njima znamo jako malo.
Na jednome mjestu, u najstarijemu muzeju u Hrvatskoj, prvi put izloženo je više od četiri stotine artefakata koji donose više nego zanimljivu priču o Delmatima, narodu po kojem je Dalmacija dobila ime. Delmati su postojali prije Rimljana, prije poznatih nam granica, prije više od tri hiljade godina.
Marta Kalebota, kustosica izložbe, koju su mnogi proglasili jednim od najvećih ovogodišnjih kulturnih događaja u Splitu, ponajprije ističe da stručnjaci poručuju kako je ovo poziv na nova, detaljnija, tačnija znanstvena istraživanja. Objasnila nam je kako su nalazi prezentirani u muzejskom prostoru bili doslovce raspršeni i kako je “najkompliciraniji” dio tokom gotovo dvogodišnjega intenzivnog rada bilo koordiniranje čak četrnaest institucija koje su uključene u ovaj projekt.
– Riječ je većinom o slučajnim nalazima pojedinaca koji su predmete pronalazili pri obavljanju poljoprivrednih ili nekih drugih radova. U slučaju Delmata mi nemamo kontekst. Neka su arheološka istraživanja obavljena u prošlom stoljeću, prije pedeset i više godina kad nije bilo modernih tehnologija pa zapravo raspolažemo samo skicama. Današnje savremene znanstvene metode omogućile bi nam da odgovorimo na veliki niz pitanja. Primjerice, što su Delmati jeli, kako su pripremali hranu, od čega su umirali, kako su bili odjeveni…
Puno toga još treba istražiti, analizirati, revidirati, dokazati. Mi ponosno nosimo mitsko ime Delmata, a o njima zapravo tako malo znamo – kazala je kustosica Marta Kalebota.
Ističe kako izložba “Delmati – između mita i stvarnosti” donosi nove interpretacije pojedinih nalazišta. Delmati su se uvijek promatrali uglavnom kroz prizmu ratnika, međutim bili su i obrtnici i stočari, pretežno ovčari. Postoje tragovi po kojima znamo da su i tri stoljeća nakon pokoravanja očuvali svoju tradiciju. Zanimljivo je da su davali zavjetne darove božanstvima rijeka i voda koje su posebno štovali.
– Nalazimo se između mita i stvarnosti. Delmati su narod za koji svi misle da ga poznaju jer je po njemu Dalmacija dobila ime, a kada zagrebemo ispod površine, shvatimo da zapravo znamo vrlo malo. Velik dio dosadašnjih spoznaja temelji se na izvorima koje su o njima pisali drugi, ponajprije njihovi protivnici – kaže Hrvoje Potrebica, redoviti profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
– Posebna vrijednost ove izložbe u tome je što posjetiteljima omogućava susret s autentičnim predmetima koji svjedoče o životu jednog naroda. Jer pred nama nisu samo arheološki nalazi. Pred nama su tragovi ljudi koji su gradili naselja, obrađivali zemlju, uzgajali stoku, trgovali, ratovali, štovali svoje bogove i stvarali kulturu koja je stoljećima obilježavala ovaj prostor. Ova izložba poziva da Delmate promatramo izvan stereotipa i antičkih predrasuda. Ona nas vodi između mita i stvarnosti, između povijesnih izvora i arheoloških činjenica, omogućuje nam da bolje razumijemo narod koji je dao ime našoj regiji i postao dio njezina identiteta – napominje dr.sc. Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu.
Stipan Dilber, kustos Franjevačkog muzeja Tomislavgrad i jedan od autora, naglašava kako su ovom izložbom htjeli skrenuti pozornost i na problem devastacije gradina i pljačkanja njihove arheološke baštine.
– Delmati su u antičkim izvorima najpoznatiji kao ratnička zajednica koja je dugo i uporno pružala otpor rimskoj ekspanziji. Međutim, arheološkim nalazima, ilustracijama i interpretacijskim cjelinama predstavljeni su i kao složena zajednica ljudi koji su gradili naselja i trgovali. Temelj njihova gospodarstva bili su stočarstvo i poljoprivreda. Budući da područje koje su naseljavali nije bilo bogato metalnim rudama, razvijene su trgovačke veze s unutrašnjošću, osobito s prostorom BiH. Pretpostavlja se da je važnu ulogu imala robna razmjena, osobito trgovina solju te luksuznim proizvodima koji su stizali iz razvijenih mediteranskih središta – otkriva Dilber.
Prema riječima Ivana Šute, ravnatelja Muzeja grada Kaštela, zanimljivo poglavlje posvećeno je Delmatima u priobalju, s naglaskom na područje Kaštelanskog zaljeva i antičku Salonu, koja se u povijesnim izvorima spominje kao glavna delmatska luka. Prikazan je proces tokom kojeg su Delmati iz zaleđa postupno širili svoj utjecaj prema obali. To je ujedno bio prostor susreta različitih kultura i interesa: lokalnih ilirskih zajednica, isejskih Grka i, naposljetku, Rimljana, koji će postupno postati dominantna sila na istočnoj obali Jadrana.
Izvor: Večernji list
