Kina se okreće domaćem tržištu. Povećat će ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i socijalnu zaštitu, što bi trebalo učvrtstiti povjerenje građana u ekonomski sistem. Također, vlasti su najavile izdavanje posebnih državnih obveznica u vrijednosti od 300 milijardi juana (oko 40 milijardi dolara) za podršku programima zamjene potrošačkih dobara. Građani će imati priliku zamijeniti stare kućanske aparate za nove uz popust, što bi trebalo podstaći potrošnju.
U jeku eskalirajućeg trgovinskog sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kina je pokrenula sveobuhvatnu ekonomsku strategiju s ciljem ublažavanja posljedica novih carina i održavanja ekonomskog rasta. Američki predsjednik Donald Trump nedavno je uveo povećane carine na većinu kineskih proizvoda, što je Peking natjeralo na hitne mjere zaštite vlastite ekonomije.
Prije svega, kako bi se suprotstavila vanjskim pritiscima, kineska je vlada odlučila prilagoditi ključne ekonomske parametre. Ciljana stopa inflacije smanjena je na 2%, dok je budžetski deficit povećan na 4% bruto domaćeg proizvoda (BDP). Paralelno s tim, Narodna banka Kine planira smanjiti kamatne stope i ubrizgati dodatnu likvidnost u finansijski sistem. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi ovakve mjere mogle dodatno povećati dug lokalnih vlasti, koji je već na zabrinjavajućem nivou.
Također, jedan od glavnih stubova kineskog odgovora na ekonomske izazove jeste ulaganje u visokotehnološke sektore. Industrije poput umjetne inteligencije, 6G tehnologije i električnih vozila proglašene su “novim kvalitetnim proizvodnim snagama”. Kineski lider Xi Jinping ističe da upravo ovi sektori predstavljaju ključne pokretače budućeg ekonomskog rasta, što je potvrdio i premijer Li Qiang na otvaranju Nacionalnog narodnog kongresa (NPC) u Pekingu.
Kako bi smanjila ovisnost o izvozu, Kina se okreće domaćem tržištu. Planirano je povećanje ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i socijalnu zaštitu, što bi trebalo povećati povjerenje građana u ekonomski sistem. Također, vlasti su najavile izdavanje posebnih državnih obveznica u vrijednosti od 300 milijardi juana (oko 40 milijardi dolara) za podršku programima zamjene potrošačkih dobara. Građani će imati priliku zamijeniti stare kućanske aparate za nove uz popust, što bi trebalo podstaći potrošnju.
Kao odgovor na američke carine, Kina je uvela odmazdne tarife do 15% na niz američkih proizvoda, uključujući poljoprivredne artikle. Ipak, zvaničnici u Pekingu naglašavaju da u trgovinskom ratu nema pobjednika te su izrazili spremnost za pregovore s Washingtonom.
Uprkos nepovoljnom globalnom okruženju, Kina je postavila cilj rasta BDP-a za 2025. godinu na “oko 5%”, što je jednako cilju iz prethodne godine. Premijer Li Qiang najavio je da vlada planira otvoriti 12 miliona radnih mjesta u urbanim područjima, ali ekonomisti upozoravaju da će ovaj cilj biti teško dostići bez dodatnih stimulativnih mjera.
Iako Kina ulaže u obnovljive izvore energije, stručnjaci upozoravaju da trenutni ciljevi smanjenja emisija nisu dovoljni. Vlada je najavila plan za smanjenje ugljične intenzivnosti za 3% po jedinici BDP-a, no prema Greenpeaceu East Asia, to neće biti dovoljno da se ostvari cilj smanjenja ugljične intenzivnosti za 18% do 2025. godine.
Koliko god bila snažna i dinamična, Kina se suočava s teškim izazovima dok nastoji očuvati ekonomski rast u sjeni trgovinskog rata i globalne nesigurnosti. Kombinacija fiskalnih podsticaja, ulaganja u tehnologiju, poticanja domaće potrošnje i diplomatske fleksibilnosti predstavlja sveobuhvatnu strategiju koja bi mogla ublažiti posljedice vanjskih pritisaka. Ipak, uspjeh ove strategije zavisit će od njene provedbe i sposobnosti vlasti da održi povjerenje potrošača i investitora u narednim mjesecima.
