Gazi Husrev-beg u svom je kompleksu prvom vakufnamom osnovao džamiju, hanikah, a kasnije i medresu i druge objekte i vjersko-prosvjetne institucije. Ipak, da bi zaokružio sistem vjersko-obrazovnih i odgojnih institucija, odlučio je osnovati biblioteku, te u vakufnami naznačio da višak sredstava od gradnje izdvoji za nabavku vrijednih i probranih knjiga koje će služiti učenicima i prepisivanju onima koji se budu služili naukom. Štaviše, sam Gazi Husrev-beg učestvovao je u nabavci određenih knjiga, a bilješka o tome navedena je u nekoliko rukopisa

Gazi Husrev-begova biblioteka, nakon gotovo pet stoljeća kontinuiranog rada i očuvanja neprocjenjivog blaga upisanog u UNESCO registar, formalno je postala nastavna i naučnoistraživačka baza UNSA, što je Vlada Kantona Sarajevo podržala i konkretnim finansijskim sredstvima za dalji razvoj ove kulturne i naučne institucije.

Gotovo pet stoljeća kontinuiranog rada, više od 150.000 bibliotečkih jedinica i rukopisna zbirka upisana u UNESCO registar “Memory of the World”, Gazi Husrev-begova biblioteka već vijekovima nadilazi granice Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Za hiljade studenata, istraživača i naučnika ona je svakodnevni radni prostor i nezaobilazan izvor, a za Bosnu i Hercegovinu jedan od najprepoznatljivijih simbola kulturnog i naučnog identiteta.

Sada kada je Senat Univerziteta u Sarajevu Biblioteci dodijelio status nastavne i naučnoistraživačke baze, ta veza je i formalno potvrđena. Vlada Kantona Sarajevo odlučila je tu prekretnicu popratiti konkretnom akcijom i danas donijela odluku o dodjeli 40.000 KM za dalji razvoj ove institucije.

Uz novi status, Biblioteka preuzima proširene obaveze prema akademskoj zajednici, od podrške nastavnom procesu do jačanja naučnoistraživačkog rada na Univerzitetu u Sarajevu, što direktno doprinosi razvoju akademske infrastrukture i unapređenju naučnog rada UNSA.

Više od 4.000 registriranih članova, dva miliona digitaliziranih stranica i članstvo u evropskoj istraživačkoj mreži “RESILIENCE” slika su institucije koja je, kako se pokazuje, tek na početku novog poglavlja.

Ovo je prva biblioteka u Bosni i Hercegovini za koju pouzdano znamo godinu osnivanja, 1537, zajedno sa Gazi Husrev-begovom medresom. 

Još tada je njen utemeljitelj, veliki Gazi Husrev-beg, u vakufnami jasno izrazio viziju, knjiga kao trajna vrijednost, znanje kao javno dobro, a čitanje i prepisivanje kao temelj naučnog i duhovnog napretka: “Što preteče od troškova za gradnju medrese, neka se za to kupi dobrih knjiga, koje će se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koriste čitaoci i da iz njih prepisuju oni koji se bave naukom”, stoji u vakufnami. 

Kroz stoljeća, Biblioteka je dijelila sudbinu svog grada i svoje domovine, selila se, rasla, bila ugrožena, ali nikada prekinuta u svojoj misiji. Čak i tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, njeni fondovi su sačuvani kao živi dokaz otpornosti kulture naspram razaranja.

Danas se Gazi Husrev-begova biblioteka nalazi u u ulici Gazi Husrev-begova, gdje je izgrađen novi reprezentativan objekat isključivo za tu namjenu. Svečana ceremonija otvaranja nove zgrade, koja je izgrađena i opremljena uz pomoć finansijske podrške države Katar, upriličena je 15. januara 2014. godine. Biblioteka se na kraju ponovo vratila u svoj prvobitni dom, na mjesto svog osnivanja i početka, u kompleks Gazi Husrev-begova vakufa.

Gazi Husrev-begova biblioteka, koja se klasificira kao historijska, odnosno biblioteka specijalnih zbirki, stara je 485 godina. Biblioteka je od osmog januara 1537. godine, kada je osnovana drugom vakufnamom (zakladnim dokumentom) tadašnjeg namjesnika Bosne Gazi Husrev-bega, nekoliko puta izmještena. Svojoj kući, odnosno u kompleks Gazi Husrev-begovih vakufa, vratila se 2014. godine, a nova zgrada u kojoj se danas nalazi poklon je naroda i vlade države Katar.

Gazi Husrev-beg u svom je kompleksu prvom vakufnamom osnovao džamiju, hanikah, a kasnije i medresu i druge objekte i vjersko-prosvjetne institucije. Ipak, da bi zaokružio sistem vjersko-obrazovnih i odgojnih institucija, odlučio je osnovati biblioteku, te u vakufnami naznačio da višak sredstava od gradnje izdvoji za nabavku vrijednih i probranih knjiga koje će služiti učenicima i prepisivanju onima koji se budu služili naukom. Štaviše, sam Gazi Husrev-beg učestvovao je u nabavci određenih knjiga, a bilješka o tome navedena je u nekoliko rukopisa.

Najstarija knjiga koju biblioteka čuva prepisana je 1106. godine, a riječ je o svezku enciklopedijskog djela Oživljavanje islamskih znanosti islamskog učenjaka Muhammeda al-Ghazalija.

Biblioteka posjeduje oko 100.000 bibliotečkih jedinica. Na prvom je mjestu rukopisna građa, 10.585 kodeksa rukopisa na orijentalnim jezicima (arapskom, turskom i perzijskom jeziku) i bosanskom jeziku pisanom arapskim pismom različitog sadržaja iz različitih perioda i na različitim mjestima na kojima su nastali rukopisi. Karakteristično je to da su to štiva koja su se koristila u odgojno-obrazovnim zavodima na prostoru Bosne i Hercegovine i šire. Neka od njih nastajala su u različitim mjestima prostranog islamskog carstva, ali su dopremana ovdje i korištena na ovim prostorima.