Proteklih dana kandidati su predtavili svoje programe u muftijstvima i mešihatima, onima koji imaju pravo glasa na izborima.

Bošnjake ovih dana očekuju još jedni važni izbori. Izbori za risul-ulemu. Zasjedanje Izbornog tijela za izbor reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini bit će održano u subotu, 10. oktobra 2026. godine, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, s početkom u 10.00 sati.

Proteklih dana kandidati su predtavili svoje programe u muftijstvima i mešihatima, onima koji imaju pravo glasa na izborima.

Prof. dr. hfz. Mensur ef. Malkićem smatra da temelj i stvarna snaga Islamske zajednice ne leže u njenoj administraciji ili visokim institucijama, već primarno u džematima, imamima, muallimima i vjernicima koji svakodnevno žive, čuvaju i prenose vjeru novim generacijama.

Zato će se njegov program fokusirati na jačanje uloge džemata jer to je osnovna ćelija vjerskog života, te svi procesi unutar Zajednice moraju biti usmjereni ka njegovom osnaživanju i podršci džematskom radu. U tom smislu neophodno je unapređenje radnog i društvenog statusa imama i muallima. Od savremenog imama se očekuje širok spektar kompetencija — od klasičnih vjersko-prosvjetnih zadataka do poznavanja i primjene savremenih tehnologija u radu s ljudima i mladima.

Prof. dr. dfz. Malkić fokus stavlja na odgoj mladih kroz mektepsku nastavu i prilagođavanje savremenim izazovima s kojima se susreću nove generacije.

On smatra da baza Zajednice mora osjetiti punu podršku viših organa i Rijaseta, uz stalni otvoreni dijalog i saradnju na terenu.

Salem ef. Dedovićem naglašava potrebu za temeljitom reformom načina rada unutar Zajednice kako bi se spremno odgovorilo na savremene društvene, demografske i ekonomske izazove.

On smatra da Islamska zajednica ne smije delovati samo reakcionarno, već mora pravovremeno prepoznavati društvene procese, poput demografskog pada, iseljavanja mladih i dolaska strane radne snage. Zajednica, navodi on, mora očuvati potpunu nezavisnost u odlučivanju i razvoju te se jasno distancirati od političkih i vanjskih uticaja koji bi mogli ugroziti njen integritet i povjerenje vjernika.

Muftija mostarski smatra da se ozbiljan razvoj ne može se bazirati isključivo na donacijama i članarinama; vakufi moraju postati ključni materijalni oslonac i temelj institucionalne samostalnosti.

Prof. dr. Nedžad ef. Grabusom također zagovara zaštitu statusa imama. Naglašava potrebu sistemskog uređenja radno-pravnog i materijalnog statusa imama, uz rješavanje problema angažovanja diplomiranih teologa bez adekvatnog ugovornog statusa.

Džemati u povratničkim sredinama, prema njegovim riječima, moraju biti stalni prioritet cijele Zajednice. Potrebno je promijeniti dosadašnju paradigmu kako bi se prešlo sa samog preživljavanja na održivi razvoj.

Dugoročni napredak Zajednice ne može počivati na sadaki ili donacijama. Potrebno je stručno i savremeno upravljanje vakufskim dobrima te ekonomski održivi projekti.

On se zalaže se za veće uključivanje vjeroučitelja, vjeroučiteljica i obrazovanih žena u procese i rad Zajednice. Ističe važnost žive veze u mektebu i džematu u odnosu na izazove virtualnog svijeta.

On naglašava da Islamska zajednica mora povezivati sve muslimane i Bošnjake neovisno o njihovim političkim opcijama. Unutar same Zajednice treba njegovati kulturu dijaloga i slobode mišljenja bez ucjena, pritisaka ili mobinga.

Izborno tijelo, koje čine svi sabornici, glavni imami, predsjednici medžlisa i direktori ustanova Islamske zajednice, 10. oktobra će tajnim glasanjem izabrati novog reisul-ulemu.