Majstori koji su radili na ovom dokumentu upozoravaju i na potrebu pažljivog čuvanja ovakvog rukopisnog djela jer, kako su istakli, nije riječ samo o službenom papiru, već o neprocjenjivoj umjetničkoj i historijskoj povelji koja ostaje u nasljeđe budućim generacijama

Menšura koju je u Sarajevu svečano preuzeo reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Nedžad-ef. Grabus prvi put u novijoj praksi nije štampana, već predstavlja jedinstveno, u potpunosti ručno izrađeno umjetničko djelo koje potpisuju trojica istaknutih turskih umjetnika.

Dr. Samed-ef. Omerdić, jedan od organizatora uključenih u realizaciju ovog projekta, kazao je kako je ideja bila da izradu ovog izuzetno važnog dokumenta za Bošnjake i muslimanski ummet preuzmu najbolji istanbulski majstori.

– Kada se rodila ideja o menšuri i njenom pisanju, bila je ideja da dođu najbolji kaligrafi, hatati iz Turske, je li, iz Istanbula, da pišu menšuru. Stupili smo u kontakt, s obzirom na to da smo imali kratko vrijeme, stupili smo u kontakt s turskom ambasadom u Sarajevu. Preko njih smo dobili kabinet predsjednika vjerskih poslova Dijaneta. U vrlo kratkom roku, negdje u roku od četiri sata, dobili smo informaciju da će doći u Sarajevo jedan od trenutno najboljih hatata u Turskoj, pa čak i u svijetu – kazao je dr. Omerdić.

Istakao je da je važno zahvaliti ljudima koji su na neki način posredovali, pomogli i bili podrška u dovođenju ovih zaista izvanrednih kaligrafa.

– Dakle, to je, prije svega, Ambasada Republike Turske u Sarajevu. Zatim Predsjedništvo vjerskih poslova, dakle Diyanet, na čelu s predsjednikom, prof. dr. Safijem Arpagušem, koji su nam zaista dali veliku podršku da uopće dovedemo, da dođe, da dođu uopće ljudi ovdje u Sarajevo i da napišu jednu, zaista jedno remek-djelo – istakao je dr. Omerdić.

Svaki detalj menšure pažljivo je osmišljen kako bi zadovoljio teološku, etičku, intelektualnu i umjetničku dimenziju. Na čelu tročlanog tima našao se renomirani turski hatat Hakan Arslan, umjetnik s 23 godine iskustva i šestostruki prvak međunarodnih kaligrafskih takmičenja.

– Ovdje postoji jedna historijska spona. Pripremamo dokument za reisul-ulemu kojeg su još od osmanskog perioda imenovali šejhul-islami. Pokušavamo se zamisliti da smo na mjestu tadašnjih osmanskih kaligrafa i s posebnom pažnjom pripremamo ovaj tekst. To što će naš potpis stajati ispod ovakvog historijskog dokumenta ne može se mjeriti nikakvom materijalnom vrijednošću – kazao je Arslan.

Bosanskohercegovački dio teksta na latinici ispisao je kaligraf Bunyamin Kinaci. On poručuje da ovim djelom nije postavljen samo estetski iskorak, već i trajni standardi za buduće generacije umjetnika koji će nekada u budućnosti raditi na menšuri.

– Kada smo prvi put razgovarali o ovom projektu, nismo ulazili u mnogo detalja o samom poslu. Međutim, kada sam došao ovdje, shvatio sam da smo došli kako bismo ispisali jedan veoma važan historijski dokument. Na dokumentu se nalazi tekst na bosanskom jeziku koji smo kaligrafski oblikovali koristeći nekoliko različitih stilova. Zaista je nastalo jedno lijepo i posebno djelo. Ono što mi je posebno vrijedno jeste činjenica da smo imali priliku raditi na dokumentu koji svjedoči historiji. To je za nas poseban izvor ponosa – istakao Kinaci.

Završni umjetnički pečat dao je majstor tezhiba Ferhad Gundmen.

– Nakon što se završi ispisivanje tekstova, na red dolazi tezhib, odnosno njihovo ukrašavanje. Kada tekstovi budu završeni, dolaze do mene i tada, u skladu s raspoloživim prostorom, pristupamo ukrašavanju koristeći klasične metode tezhiba. Među motivima i bojama koje smo koristili nalaze se i žuta i plava, boje zastave Bosne i Hercegovine. Žutu smo predstavili zlatom, dok smo plavu izveli odgovarajućom bojom. Željeli smo da i na taj način simbolično unesemo obilježja Bosne i Hercegovine. Osim klasičnih ornamenata koje inače koristimo, u ukrasne motive uključili smo i cvijet ljiljana. To je veoma važan simbol u Bosni i Hercegovini čije značenje seže daleko u prošlost. Željeli smo i da njega uvrstimo među motive kojima smo ukrasili menšuru – rekao je Gundmen.

Unikatna menšura uvezana je u ručno rađene kožne korice koje su izrađene u Visokom, čime je cijeli dokument, od papira i pisma do ukrasa i poveza, autentičan ručni rad.

Majstori koji su radili na ovom dokumentu upozoravaju i na potrebu pažljivog čuvanja ovakvog rukopisnog djela jer, kako su istakli, nije riječ samo o službenom papiru, već o neprocjenjivoj umjetničkoj i historijskoj povelji koja ostaje u nasljeđe budućim generacijama.

IZVOR: Preporod.info