U svom prvom javnom obraćanju nakon preuzimanja dužnosti, reisul-ulema Grabus najavio je da će raditi na jačanju jedinstva Islamske zajednice i da će se o njenom radu savjetovati s ulemom, nosiocima dužnosti i svima koji joj žele dobro
U Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu održana je svečanost dodjele menšure novoizabranom reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Nedžadu-ef. Grabusu. Menšuru je novom poglavaru uručio predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH Edhem Bičakčić, nakon čega je Nedžad-ef. Grabus položio zakletvu da će svoju dužnost obavljati odgovorno i savjesno, čime je i zvanično preuzeo funkciju 14. reisul-uleme.
Polaganjem zakletve pred Odborom za predaju menšure i prijemom ovog svečanog dokumenta, koji potvrđuje zakonitost izbora i šerijatska ovlaštenja za obavljanje najviše vjerske dužnosti, okončan je najvažniji događaj u Islamskoj zajednici. Svečanosti su prisustvovali predstavnici državnih institucija Bosne i Hercegovine, diplomatskog kora, značajnih međunarodnih islamskih institucija, članovi izbornog tijela, vjerski velikodostojnici, ugledne javne ličnosti te visoki zvaničnici Islamske zajednice.
U svom prvom javnom obraćanju nakon preuzimanja dužnosti, reisul-ulema Grabus najavio je da će raditi na jačanju jedinstva Islamske zajednice i da će se o njenom radu savjetovati s ulemom, nosiocima dužnosti i svima koji joj žele dobro.
„Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je jedna i jedinstvena zajednica. Ona je naš najvažniji zajednički idžtihad. U svom radu trudit ćemo se da osiguramo i osnažimo njeno jedinstvo, uz dodatno otvaranje prema savremenim i dobrobitnim tokova“, kazao je Grabus.
Govoreći o radu mekteba i džemata, naglasio je važnost odgoja djece i potrebu da mladi dobiju priliku da aktivno doprinesu razvoju Zajednice.
„Važno nam je da djeca u mektebima stiču znanje o vjeri i ahlaku te budu lijepo odgojena, da mladi imaju prostor za učenje i unapređenje Zajednice, te da džematlije i džematlijke u svojim džematima imaju programe koji ih povezuju u temeljnim vrijednostima i pružaju im podršku kada im je potrebna“, poručio je.
Odgovornost današnje generacije, kako je istakao, obuhvata i posljedice koje će njene odluke imati na buduće naraštaje.
Novi poglavar Islamske zajednice najavio je da će podsticati razgovor unutar muslimanskog kulturnog kruga, ali i razvijati saradnju s pripadnicima drugih vjerskih zajednica.
„Trudit ćemo se da se s uglednog i časnog položaja reisul-uleme podstiče dijalog sa svima koji na bilo koji način pripadaju vjeri islamu ili muslimanskoj kulturi i nasljeđu. Bit će nam važno da doprinesemo ne samo vjerskom, već i kulturnom životu u Bosni i Hercegovini. U nama će pouzdane prijatelje i partnere naći svi koji oslovljavaju važna pitanja za društvo u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Srbij, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Hrvatskoj, Sloveniji i svim državama u kojima djeluje Islamska zajednica“, rekao je reisul-ulema Grabus.
Istakao je i opredijeljenost ka međureligijskom, međukulturnom i međucivilizacijskom dijalogu, kao i izgradnji dobrih komšijskih odnosa.
„Živimo u pluralnom, multireligijskom i demokratskom okruženju; istovremeno smo i muslimani i Evropljani“, naglasio je Grabus, dodajući da su za slobodno djelovanje Zajednice ključni jednakost pred zakonom, poštivanje ljudskih prava i vladavina prava, kako bi se očuvao i osnažio muslimanski identitet u domovini i dijaspori.
Tokom obraćanja osudio je ubijanje nevinih ljudi i pozvao vjernike na ustrajnost u zalaganju za mir i međusobno poštovanje. Podsjetio je da je institucija Islamske zajednice ukorijenjena u svijesti bošnjačkog naroda, zbog čega je preživjela različite političko-pravne sisteme, dok je ulema sačuvala sposobnost tumačenja i prenošenja islama.
Reisul-ulema Grabus izrazio je zahvalnost svom prethodniku, dr. Husein-ef. Kavazoviću, na nesebičnom trudu i ostvarenim rezultatima, uputivši dove za njegovo zdravlje i dug život, kao i za nagradu dr. Mustafi-ef. Ceriću i milost reisul-ulemama koji su preselili na ahiret.
„Gospodaru naš, oprosti nama, našim roditeljima i svim vjernicima na Dan polaganja računa! Podari nam mir u Bosni i Hercegovini i svijetu! Molimo Allaha, dž.š., da nas podrži na putu Istine, podari uputu i selamet, te snagu da slijedimo zavjet Jusufa, a.s., koji u Kur'anu kaže: ‘Bit ću dobar i razborit čuvar’ (Jusuf, 55). Amin Ya Rabb!“, zaključio je reisul-ulema Grabus.

Nedžad-ef. Grabus izabran je na ovu dužnost 10. oktobra, dok je obavljao funkciju sarajevskog muftije, a njegov mandat traje do 2033. godine.
Moć menšure novom reisul-ulemi daje ovlaštenje da drugim vjerskim službenicima povjerava dužnosti. Kao vrhovni muftija, reisul-ulema donosi fetve, dok kao poglavar Zajednice predsjedava Rijasetom i Vijećem muftija te brine o zaštiti vjerskih prava njenih pripadnika.
Nedžad-ef. Grabus je rođen 1968. godine. Gazi Husrev-begovu medresu je završio 1987. godine. Akademsko obrazovanje stekao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje je diplomirao 1994., magistrirao 2001., a doktorirao 2008. godine. Od 1995. do 1999. godine položio je i sve ispite na postdiplomskom studiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za filozofiju.
Radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta Islamske zajednice i na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje je 2021. izabran u zvanje redovnog profesora. Predavao je i na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani te bio gostujući predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču.
Od 2006. do 2021. godine obavljao je dužnost ljubljanskog muftije i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, a od 15. septembra 2021. godine muftije sarajevskog. Vodio je projekt izgradnje Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, od izbora lokacije i kupovine zemljišta do završetka izgradnje i početka upotrebe džamije 7. februara 2020. godine.
Potpisivanje Ugovora s Vladom Republike Slovenije o pravnom položaju Islamske zajednice u Sloveniji 2007. godine predstavljalo je važan korak u uređivanju njenog statusa i stvaranju stabilnijih uslova za djelovanje.
Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor odlikovao je Nedžad-ef. Grabusa Srebrnim redom za razvoj međureligijskog i međukulturnog dijaloga u Sloveniji.
Autor je knjiga, naučnih radova i prijevoda te učesnik međunarodnih konferencija o religiji, obrazovanju, kulturi i međureligijskom dijalogu. Govori arapski, engleski i slovenski jezik.
Prije same dodjele menšure, prisutnima se obratio dosadašnji reisul-ulema Husein-ef. Kavazović, koji je tu dužnost obavljao u dva mandata od 2012. do 2026. godine. Kavazović je pozvao ulemu i članove Zajednice da budu podrška novom poglavaru, poručivši da „teret koji preuzima zahtijeva zajednička pleća“.
„Čuvajmo Islamsku zajednicu kao najvredniji miraz koji imamo. Ona je naš štit, naš glas i naša sigurna kuća. Političke bure i prolazni ideološki trendovi dolaze i odlaze, ali institucija koja počiva na bogobojaznosti ostaje“, poručio je Kavazović, poželjevši svom nasljedniku strpljenje, posvećenost i mudrost u radu.
Osvrćući se na prethodne godine, naveo je da je dužnost prihvatio kao emanet, sa zebnjom hoće li opravdati povjerenje vjernika i steći Allahovo zadovoljstvo u vremenima punim historijskih iskušenja.
„Došao je trenutak kada formalno završavam svoju misiju na čelu Islamske zajednice. Gledajući u vas, na ovom mjestu koje stoljećima svjedoči našem opstanku, vjeri i dostojanstvu, srce mi je ispunjeno mirom. Svaki početak ima svoj kraj, a svaki kraj je samo nova kapija na putu ka ahiretu“, rekao je Kavazović, zahvalivši se saradnicima, prethodniku dr. Mustafi-ef. Ceriću, muftijama, imamima i sabornicima.
Zatražio je halal i oprost ukoliko je nekom odlukom povrijedio nečija očekivanja, istakavši da s položaja odlazi, ali ostaje u saffu sa svojim narodom.
„Odlazim s položaja reisul-uleme, ali ostajem s vama u saffu, kao vaš brat u vjeri, spreman da služim našoj zajednici na bilo koji drugi način“, zaključio je Kavazović.
Menšura je svečani dokument arapskog porijekla koji u islamskoj tradiciji označava prenošenje autoriteta i imenovanje na visoke vjerske položaje. U Bosni i Hercegovini se primjenjuje još od osmanske administracije, kada su njome potvrđivana imenovanja pokrajinskih muftija.
Od kraja 19. stoljeća i odlaska osmanske vlasti, dokument dobija posebnu ulogu u organizaciji vjerskog života ovdašnjih muslimana, kada je šejhul-islam potvrdio imenovanje prvog reisul-uleme Mustafe Hilmi-efendije Hadžiomerovića, 15. decembra 1882. godine.
Danas menšura predstavlja jedan od najvažnijih simbola kontinuiteta, vjerskog autoriteta i institucionalne samostalnosti Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
IZVOR: Bosna.hr, MINA










