Ova pionirska mjera, podržana od strane vladajuće stranke i opozicije, prva je takve vrste na globalnoj razini i već izaziva žestoke rasprave. Dok Albanese tvrdi da je cilj zaštititi djecu od opasnosti digitalnog svijeta, kritičari, uključujući stručnjake za mentalno zdravlje i tehnološke gigante, upozoravaju na moguće negativne posljedice.

Australski premijer Anthony Albanese donio je odluku koja je uzdrmala svijet: od 10. decembra 2025. godine, djeci mlađoj od 16 godina bit će zabranjen pristup platformama poput Snapchata, TikToka, Facebooka, Instagrama i X-a.

Ova pionirska mjera, podržana od strane vladajuće stranke i opozicije, prva je takve vrste na globalnoj razini i već izaziva žestoke rasprave. Dok Albanese tvrdi da je cilj zaštititi djecu od opasnosti digitalnog svijeta, kritičari, uključujući stručnjake za mentalno zdravlje i tehnološke gigante, upozoravaju na moguće negativne posljedice.

Hoće li Australija postati svjetionik za globalnu regulaciju društvenih mreža ili je ovo samo korak prema većoj kontroli interneta?

Na konferenciji za novinare u Canberri, između pitanja o krizi stanogradnje, bliskoistočnim sukobima i odnosima s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, jedno pitanje posebno je privuklo pažnju. Lana, jedanaestogodišnja učenica iz predgrađa Canberre, upitala je premijera: „Mislite li da društvene mreže utječu na djecu?“

Za Albanesea, to je bio trenutak za koji je bio spreman. „Bez sumnje, i zato ćemo zabraniti društvene mreže za mlađe od 16 godina“, odgovorio je odlučno. „Želim da se igrate zajedno za vrijeme ručka, razgovarate, družite, kao što to sada radimo, umjesto da budete zalijepljeni za svoje uređaje.“ Njegov odgovor nije bio samo politički potez, već i odraz duboke uvjerenosti da su društvene mreže prijetnja mentalnom zdravlju djece – uvjerenje koje je oblikovalo jednu od najkontroverznijih politika njegove vlade.

Lana i njeni vršnjaci, koji su premijera intervjuirali za dječji program „Behind the News“, predstavljaju generaciju koja je odrasla uz pametne telefone i društvene mreže. Albaneseova odluka da posveti 45 minuta razgovoru s djecom, koja neće moći glasati još godinama, svjedoči o njegovoj predanosti ovoj problematici. Za njega, djeca su najvrijedniji resurs nacije, a društvene mreže ugrožavaju njihov razvoj.

Opasnosti društvenih mreža za djecu teško je osporiti. Platforme poput TikToka i Instagrama dizajnirane su da privuku pažnju korisnika, često kroz algoritme koji promoviraju zarazni sadržaj. Psiholozi upozoravaju da ova „digitalna ovisnost“ mijenja razvoj dječjih mozgova, povećavajući rizik od anksioznosti, depresije i samoozljeđivanja.

U Australiji su u posljednjem desetljeću zabilježeni alarmantni porasti: hospitalizacije zbog problema mentalnog zdravlja porasle su za 81% kod djevojčica i 51% kod dječaka tinejdžerske dobi. U SAD-u, depresija među mladima porasla je za 150% od 2010. godine, uz slične trendove u drugim industrijaliziranim zemljama.

„Ovo je pitanje o kojem roditelji najviše govore“, kaže Albanese. „Radi se o mladim umovima u razvoju, a djeci treba prostor za odrastanje.“ Njegova vlada želi stvoriti taj prostor kroz novi zakon koji prebacuje odgovornost na tehnološke gigante. Umjesto da se oslanjaju na korisnike da iskreno navedu svoju dob, platforme će morati implementirati sisteme za provjeru dobi. Kršenje zakona moglo bi rezultirati kaznama do 50 miliona australskih dolara (oko 28 miliona eura) za „sistemske prekršaje“.

Australska odluka izazvala je buru reakcija. Francuski ministar obrazovanja pozvao je Evropsku uniju da „hitno“ slijedi primjer Australije, posebno zbog sve veće uloge umjetne inteligencije u širenju dezinformacija. U SAD-u, prijedlog zakona Kids Off Social Media Act (KOSMA), koji zabranjuje društvene mreže djeci mlađoj od 13 godina i ograničava ciljani sadržaj za one mlađe od 17, dobio je podršku obje političke stranke. U Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Singapuru i Japanu pomno prate razvoj situacije u Canberri.

No, zakon ima i svoje kritičare. Elon Musk, vlasnik platforme X, nazvao je australsku vladu „fašističkom“ i upozorio da je zabrana korak prema kontroli cjelokupnog interneta. Meta, vlasnik Facebooka, požalila se na nedostatak javne rasprave, dok TikTok tvrdi da izuzeće YouTubea stvara nepoštenu konkurenciju.

Stručnjaci za mentalno zdravlje upozoravaju da bi zabrana mogla potisnuti djecu u mračnije i manje regulirane dijelove interneta, poput foruma ili neprovjerenih aplikacija. Grupa od 140 stručnjaka potpisala je otvoreno pismo protiveći se zakonu, nazivajući ga „pregrubim alatom“ za rješavanje rizika.

„Zabraniti djeci pristup društvenim mrežama neće ih zaštititi“, kaže Roy Sugarman, klinički psiholog iz Sydneyja. „To je kao prohibicija 1920-ih – samo će potaknuti ilegalne aktivnosti.“ Sugarman zagovara edukaciju djece o sigurnom korištenju interneta umjesto zabrana.

Iza političkih rasprava stoje stvarne ljudske priče. U julu 2022. godine, sedamnaestogodišnji Rohan Patrick Cosgriff iz Melbournea počinio je samoubistvo nakon što je ucjenjivan na Snapchatu zbog intimne fotografije. Njegov slučaj samo je jedan od 58.000 prijavljenih slučajeva zlostavljanja djece na internetu u Australiji tokom 2023.–2024., što predstavlja porast od 45% u odnosu na prethodnu godinu.

Još potresnija je priča Charlotte O’Brien, dvanaestogodišnje djevojčice iz Sydneyja, koja se 9. septembra 2024. ubila nakon što je primila zlonamjernu poruku na Snapchatu. Njeni roditelji, Kelly i Mat, vjeruju da su društvene mreže pojačale njezine borbe s vršnjačkim nasiljem i niskim samopouzdanjem. „Kad je bila sretna, bila je na sedmom nebu“, kaže Mat. „Kad je bila loše, bilo je užasno.“

Charlotteina smrt inspirirala je kampanju 36 Months, koju vodi radijski voditelj Michael Wipfli, poznat kao „Wippa“. Kampanja je zahtijevala podizanje dobne granice za pristup društvenim mrežama s 13 na 16 godina. „Kad smo sjedili u premijerovom uredu, shvatili smo da zna što treba učiniti“, kaže Wippa. „Trebao nam je vođa koji će reći: ‘Dosta je!’“

Anthony Albanese, često opisan kao „slučajni premijer“, skromnih je korijena. Odrastao je u radničkom predgrađu Sydneyja, u porodici koja se oslanjala na socijalnu pomoć. Njegovo djetinjstvo, ispunjeno igrom na lokalnim igralištima i druženjem s prijateljima, oblikovalo je njegov stav o važnosti stvarnih, a ne virtualnih interakcija. „Igrali smo od devett ujutro, znali da se moramo vratiti na ručak, pa opet van“, prisjeća se. „Ljudi su komunicirali licem u lice, učili pobjeđivati, gubiti, povezivati se.“

Ova nostalgija ima naučnu podršku. Psiholozi ističu da fizička igra, posebno na otvorenom, pomaže djeci razviti otpornost i socijalne vještine. No, današnja djeca provode sve više vremena pred ekranima, potaknuti gumbima „lajka“ i „retweeta“, koji su društvene mreže pretvorili u natjecanje za popularnost. Pojavom selfija i filtera na Instagramu i TikToku, mladi se suočavaju s nerealnim standardima ljepote, što posebno pogađa djevojčice, čija samoprocjena često pati zbog usporedbe s „savršenim“ životima vršnjaka.

Kako će Australija provesti ovu zabranu? Julie Inman Grant, australska povjerenica za elektroničku sigurnost, testira 30 različitih tehnologija za provjeru dobi, uključujući biometrijske analize poput prepoznavanja pokreta ruku. No, platforme poput X-a i Meta žele prebaciti odgovornost na trgovine aplikacija poput Applea i Googlea. Grant, bivša zaposlenica Microsofta i Twittera, skeptična je prema motivima tehnoloških kompanija. „Oni nas ciljaju reklamama s kirurškom preciznošću“, kaže. „Mogli bi isto tako identificirati štetan sadržaj.“

Borba Grant s Elonom Muskom eskalirala je 2024., kada je tužila X zbog odbijanja uklanjanja snimke napada na biskupa u Sydneyju. Musk ju je optužio za cenzuru, što je izazvalo val prijetnji smrću upućenih Grant. Incidenti poput ovog, uključujući slučaj Axela Rudakubane, koji je nakon gledanja nasilnog videa na X-u počinio masovni napad u Southportu, dodatno potvrđuju njezinu odlučnost.

Australski eksperiment mogao bi promijeniti način na koji svijet regulira društvene mreže. Jonathan Haidt, psiholog i autor knjige „Anksiozna generacija“, vjeruje da će, ako zabrana uspije, ona brzo postati globalni standard. No, uspjeh nije zajamčen. Kritičari upozoravaju na probleme privatnosti i mogućnost da djeca pronađu načine zaobilaženja zabrane, dok roditelji poput Kelly O’Brien traže stroža pravila kako bi zaštitili svoju djecu.

Albanese ostaje optimističan. „Znam da ovo neće biti savršeno“, priznaje. „Ali šalje poruku o tome što društvo cijeni i daje roditeljima priliku za razgovor s djecom.“ Njegova vizija je jednostavna: vratiti djeci djetinjstvo ispunjeno igrom, razgovorom i stvarnim povezivanjem, daleko od toksičnog utjecaja ekrana. Hoće li Australija uspjeti u tome, ili će zabrana postati samo još jedna propala regulacija, tek će se vidjeti. (IZVOR: Visão)